Menu

Herceg Bosna bila težnja za ravnopravnošću

Polaganjem vijenaca i molitvom na Trgu širokobrijeških žrtava jučer je počelo obilježavanje Dana Zapadnohercegovačke županije i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Nakon polaganja vijenaca, u kinu Borak u Širokom Brijegu održana je svečana sjednica Skupštine Zapadnohercegovačke županije.
Više...

Prije ulaganja dronovi će snimati moguća klizišta

Svečanim otvorenjem novoizgrađene i dijelom sanirane cestovne komunikacije Lager - Biljevina završeni su infrastrukturni radovi u Željeznom Polju u Žepču, u sklopu projekta ‘safErath’- ‘Upravljanje rizikom korištenja zemljišta izradom karata podložnosti na klizanje’, koji provodi RAŽ u suradnji s partnerima, Hrvatskim geološkim institutom iz Zagreba, JU Zavodom za geološka istraživanja iz Podgorice i Rudarsko-geološko-građevinskim fakultetom iz Tuzle.
Više...

Državljanstva se odreklo više od 80.000 domicilnih stanovnika

BiH polako, ali sigurno postaje zemlja staraca. Na takav podatak upozoravaju podaci o sve manjem broju djece koja se rađaju, a povećanom broju umrlih osoba, ali i broju pobačaja, piše Večernji list BiH. Nije ni beznačajan broj ljudi koji napusti zemlju te psihološki aspekti mladih koji se odnose na uspostavu braka, a koji se iz ekonomskih razloga teško odlučuju ući u bračnu zajednicu.

Apel CIA-e

Tijekom proteklih nekoliko godina u BiH zabilježen je trend povećanja broja smrtnih slučajeva u odnosu na broj rođenih u godini. Procjene su da BiH svake godine izgubi jedan srednji grad od 10.000 stanovnika. Rezultat je to pojave “bijele kuge” koja je entitet Republiku Srpsku pogodila 2002., a Federaciju BiH 2006. godine. Nakon brojnih domaćih apela, upozorenje je sada poslala i američka obavještajna agencija CIA u svom izvješću o BiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2017. u Federaciji je zabilježeno 19.824 živorođene djece, 21.689 stanovnika je umrlo te je zabilježen negativan prirodni prirast od 1865. Vitalni indeks bio je 91,4. U proteklih godinu dana u FBiH su sklopljena 12.994 braka, dok je broj razvoda iznosio 1725. Negativan prirodni prirast veći je nego u 2016., kada je iznosio 1450. U FBiH je te godine registrirano 19.655 živorođenih, umrlo je 21.105 osoba, a vitalni indeks je bio 93,1. Godine 2016. sklopljeno je 12.790 brakova, a broj razvoda je bio 1445. Nažalost, takav trend se nastavio i ove godine. I dok se političari u BiH bahate i prepucavaju oko beznačajnih pitanja, građani im polako odlaze trbuhom za kruhom. Jedni su otišli zbog ratnih događanja devedesetih, drugi, pak, nakon okončanja rata, a treći odlaze sad, 23 godine kasnije, zbog toga što ne vide budućnost za sebe i djecu u prilikama kakve danas vladaju u zemlji. I tako, jedni se odriču državljanstva, i to još plaće od 800 KM, a drugi bi rado učinili isto, ali nisu u prilici. Demografi upozoravaju kako država ostaje bez radnog i reproduktivno sposobnog stanovništva koje se odlučuje za državljanstvo druge zemlje, najčešće iz ekonomskih razloga ili egzistencijalnih problema. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše građana iz knjige državljana ispisalo se 2003., i to oko 9000. U idućim godinama broj odricanja od državljanstva se smanjivao, da bi se 2016. godine situacija ponovno promijenila, od kada se barem jedan građanin BiH dnevno odrekne svog državljanstva. Činjenica je da kada ljudi traže promjenu državljanstva, oni se vjerojatno više nikada neće vratiti u BiH niti će vratiti svoje domicilno državljanstvo. Ono što je najbolnije jest što su to radno aktivne i reproduktivno sposobne osobe, a kad takve osobe zauvijek napuštaju zemlju - u toj zemlji ostaju samo stari i nemoćni. Prema podacima Unije za održivi povratak i integraciju u BiH, od 2013. godine više od 150 tisuća ljudi odselilo se iz BiH, a tek ove godine više od 35 tisuća ljudi. Osim toga, u posljednje 22 godine bh. državljanstva odreklo se više od 80.000 domicilnih stanovnika, a u posljednje tri-četiri godine iseljavaju se tisuće obitelji, posebno u područjima poput Livna, zapadne Hercegovine, ali i drugih krajeva u BiH.

Najviše iseljavaju Hrvati

Premda je iseljavanje evidentno na svim prostorima BiH, mjesta gdje živi hrvatsko pučanstvo bilježe veću aktivnost kada je u pitanju iseljavanje. Jedan od razloga je i taj što hrvatsko stanovništvo odlazi pogotovo u Hrvatsku. Posebice od kada je RH ušla u EU, imaju dvojno državljanstvo. Dobili su mogućnost - sve one povlastice koje se daju od zemalja europske zajednice odnose se i na Hrvate koji žive u BiH. Oni koriste te povlastice i odlaze. Poznata je činjenica da su Hrvati i prije rata odlazili trbuhom za kruhom - ali tada je odlazio jedan član obitelji, a ostali ostajali. Danas u Hrvata (oni koji žive u središnjoj Bosni, Posavini i oni koji žive u Hercegovini) odlazi čitava obitelj, a to se vrlo negativno odražava na broj stanovnika hrvatskog življa i na natalitet. BiH bi iz tog razloga u skoro vrijeme mogla postati zemlja staraca jer će zbog loše ekonomske, ali i političke situacije, ostati bez radno sposobnog stanovništva. Razloga što BiH nema mogućnost ekonomskog državljanstva je više, ali najveći je taj što postoji strah od promjene nacionalne slike u zemlji, ali i strah od korupcije i kriminala. Nažalost, velik je broj i onih državljana BiH koji bi se rado odrekli državljanstva da isto dobiju u nekim zemljama zapadne Europe, osobito Njemačke.•

Više...