Menu

Praljak nakon presude na 20 god zatvora uzvikuno: Ja nisam ratni zločinac i popio otrov

Praljak nakon presude na 20 god zatvora uzvikuno: Ja nisam ratni zločinac i popio otrov

Po bivšeg zapovjednika HVO-a Slobodana Praljka, koji se možda otrovao u sudnici, upućen je helikopter, koji će sletjeti ispred zgrade Haaškog suda. Nitko od Praljkove obitelji nije ovdje na izricanju presude, tako da ovo prate na daljinu. Praljak im je rekao da ne dolaze (kao i dosad).

Svim novinarima ispred sudnice naloženo je da se zbog toga maknu. 

11:59. U Haški sud ušla je Hitna pomoć i izvela iz sudnice generala Praljka.


11:32 Suac Agius čita presudu generalu Praljku. Nakon što je sudac Agius pročitao presudu od 20 godina generl Praljak je ustao i uzviknuo: ja nisam ratni zločinac, s prezirom odbacujem vašu presudu. Zatim je uzao čašicu i ispio je, kazavši da je popio otrov. Izricanje presuda je potom prekinuto.

11:26. Sudac čita presudu Bruni Stojiću. Žalbeno vijeće osudilo je Brunu Stojića na 20 godina zatvora.

11: 17 Sudac agius čita presudu dr Jadranku Prliću. Žalbeno vijeće osuđuje Jadranka Prlića na 25 godina zatvora.

11:15 Odbijeno je ponovno suđenje

11:12 Zaključeno je kako je Pušić značajno doprinio udruženom zločinačkom pothvatu. Odbačene su i Ćorićeve žalbe.

11: 10 Praljak nije dokazao da nije sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu nakon napuštanja pozicvije u HVO-u.Odbačen je dio žalbe po kojoj nije mogao znati za zločine u Stupnom Dolu.

11: 11 Sud je odbacio žalbe o udruženom zločinačkom pthvatu. Navode kako nitko od žalitelja nije uspio pokazati grešku ili nedokazanost u primjeni prava oko pitanja udruženog zločinačkog pothvata. Postojale su greške u definiciji udruženog zločinačkog poduhvata, ali nitko od žalitelja nije pokazao nikakvu grešku po ovom pitanju. Potvrđeno je postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH

10:58 Poništena osuđujuća presuda za Prozor.

10:55 Stojić nije uspio prikazati greške žalbenog vijeća u optužbi o zločinima silovanja i pljački.

11:02  Sud je odbacio žalbe o udruženom zločinačkom pthvatu. Navode kako nitko od žalitelja nije uspio pokazati grešku ili nedokazanost u primjeni prava oko pitanja udruženog zločinačkog pothvata.

11.00 Žalbeno vijeće uz izdvojeno mišljenje talijanskog suca Fausta Pocara, zaključilo je da je raspravno vijeće donijelo pogrešne zaključke o rušenju mosta i posljedičnom učinku teroriziranja stanovnika te je oslobodilo krivnje šestoricu u tom dijelu presude , kazao je predsjedavajući sudac Carmel Agius.

10:53 – Sudac Agius je prešao na zaključke koji se tiču udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem je naglašeno da je sudac Pocar izdvojio mišljenje.

Žalbeno vijeće smatra da se ne može doći do zaključka da je cilj HVO-a bilo da teriroriziraje civila kada je uništen Stari Most. S druge strane kada se govori o granatiranja dijelova Mostara u kojem su živjeli Bošnjaci, Žalbeno vijeće je zaključilo da je postojala diskriminacijska namjera pri granatiranju, te je potvrdilo zaključke prvostupanjske presude.

Žalbeno vijeće zaključilo je da nije dokazan element krivičnog djela i ukida osuđujući dio za zločin “bezobzirnog razaranja gradova i sela” u odnosu na Stari most.

10:40 – Govoreći o Starom mostu u Mostaru, sudac Agius je rekao da je vršeno granatiranje ali da se radilo o vojnom cilju, jer je to značilo prekid opskrbe Armije BiH.

Razaranje Starog mosta imalo je psihološki efekat na civile Mostara, zbog čega je u prvostupanjskoj presudi zaključeno da je to bilo “nesrazmjerno korištenje sile”.

Sudac Liu ima suprotno mišljenje u svim dijelovima točke koji se tiču teroriziranja civila, jer je stava da Tribunal nema nadležnost nad ovom krivičnom optužbom.

10: 36 Sudac Agius kaže da je žlbeno vijeće zaključilo je da je HVO zatočio dvije kategorije Bošnjaka, koji su uživali zaštitu po Ženevskim konvencijama, pojasnio da se radilo o Bošnjacima koji su prethodno bili u HVO-u.

Žalbeno vijeće smatra da je Hrvatska imala stvarnu vlast u nekim općinama na teritoriji Herceg-Bosne.

10:29 – Žalbeno vijeće je odbacilo dijelove žalbi da se sukob HVO i Armije BiH događao samo gdje su se vodile borbe.

Usvojeni su dijelovi žalbi za UZP, a naročito u slučaju Valentina Ćorića.

Žalbeno vijeće također je odbilo žalbe Stojića i Petkovića u odnosu na to da li su bili obaviješteni u vezi s oblicima odgovornosti po kojima su optuženi, uz izdvojeno mišljenje sudije Pocara.

Prlić se žalio da mu je sistemski uskraćivano vrijeme, a Stojić da je pogrešno oslanjanje na izjave onih koji su preminuli prije suđenja – poput Franji Tuđmani. Žalbeno vijeće obje žalbe odbija kao neosnovane.

Sudac Agius čita detalje na koje su se optuženici žalili

Agius podjeća na prvostepenu presudu i naglašava da je ustanovljeno da su čelnici Herceg-Bosne kreirali cijeli sustav deportacije muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne, što podrazumijeva ubojstva, zlostavljanje, zatočenje, mučenje i ostalo. Zločini su se odigrali između 1992. i 1994. u osam općina i logorima, u dijelu BiH koji je proglašen kao dio Hrvatske zajednice i kasnije Republike Herceg-Bosne, rekao je Agius.

10:20 – Sudac Agius upravo počinje čitati sažetak odluke Žalbenog vijeća

10:15 – Sudija Carmel Agius naglašava da je ovo bio dug složen predmet, koji traje od 2006. godine. Poručio je da je ovo posljednja presuda koju Haški tribunal izriče prije svog zatvaranja.

10:02 – Optuženi Berislav Pušić odrekao se prava da danas prisustvuje izricanju drugosupanjske presude

10: 12. Sudac Agus čita sažetke nepravomoćne presude, te glavne teze obrane optuženika i Haškog tužiteljstva

10: 10 U Haškom sudu počelo je čitanje pravosnažne presude dužnosnicima Hrvatske Republike Herceg Bosne

Žalbeno vijeće Haškog suda, danas, srijeda, 29. studenog u 10 sati izreći će pravosnažnu presudu šestorici dužnosnika Hrvatske Republike Herceg Bosne, javlja Hrvatski Me4dijski Servis.

Podsjetimo, Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Nepravomoćna presuda

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Dužnosnici Hrvatske Republike Herceg Bosne Haškom sudu predali su se 2004 godine, a suđenje im je počelo 2016. godine. U Haškom su pritvoru proveli 13 godina. Nakon izricanja pravosnažne presude “šestorki” Haški sud prestaje s radom.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka