Menu

Navršilo se 15 godina od upisa mostarskog Starog mosta na popis kulturne baštine UNESCO-a

Navršilo se 15 godina od upisa mostarskog Starog mosta na popis kulturne baštine UNESCO-a

Danas, 15. srpnja 2020. godine navršava se točno 15 godina od upisa Starog mosta na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine. Sagrađen davne 1566. godine, nakon oštećenja u ratu 1992. godine i rušenja tijekom rata 1993. godine, Stari most obnovljen je 23. srpnja 2004.godine, da bi 2005. upisan na UNESCO-ov popis.

Sama rekonstrukcija Starog mosta, svečanost otvorenja kasnije upis na UNESCO-ov popis, bio je zahtjevan građevinski, politički i medijski projekt. O tome zorno svjedoči i knjiga „Stari most s mjesta događaja“, autora Miroslava Landeke.

A početak obnove počinje činom potpisivanja ugovora za njegovu obnovu. Ceremonija je upriličena u lipnju 1999. godine, na mjestu pored ostataka Starog mosta. Uz domaće čelnike gradonačelnika i dogradonačelnika Mostara Ivana Prskala i Safeta Oručevića, te ministra vanjskih poslova BiH dr. Jadranka Prlića, ugovor je potpisao i direktor UNESCO-a Federico Mayor, a koji je tom prigodom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik pothvat za koji je izdvojeno 15,5 milijuna USA dolara.

potpisivanje ugovora o obnovi Starog mosta

– Znam da je prošlost teško zaboraviti, ali sjećanje je razlog da se zaboravi. Svi moramo gledati naprijed jer ne možemo pisati prošlost, ali možemo pisati budućnost, i to mogu učiniti svi narodi u BiH – poručio je tada Mayor.

Ono po čemu je ovaj projekt bio specifičan je i taj što je Svjetska banka po prvi put u svojoj povijesti odobrila jedan kredit za kulturnu baštinu, tako da je ovo i za njih bio pilot-projekt. Tako je Svjetska banka odobrila kredit od 4 milijuna USA dolara, s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od samo 1,5 posto. Talijanska vlada još je dala 2 milijuna dolara, te turska i nizozemska Vlada po milijun USA dolara, dok u čitavom projektu Grad Mostar sudjeluje s 2 milijuna dolara. Oko pola milijuna dolara za obnovu Starog mosta, među prvim donatorima, dala je i Vlada Republike Hrvatske. Tadašnji premijer Ivica Račan zajedno s brojnim ministrima i suprugom posjetio je Mostar, obišao staru jezgru, a u hotelu Ero priređen je svečani prijem. Razvojna banka Vijeća Europe donirala je milijun američkih dolara.

Ivica Račan u Mostaru

A nakon potpisivanja sporazuma, već iduće godine, krenulo se u osnivanje Agencije za izgradnju Staroga mosta i obnove kulturne baštine Mostara (PCU). Za direktora Agencije imenovan je Rusmir Ćišić, a za njegova zamjenika Tihomir Rozić. Ne zadugo krenulo i s prvim radovima na pripremi kamena tenelije za luk mosta iz obližnjeg kamenoloma Mukoša. Trebalo je pripremiti 1088 kamenih blokova.

Tihomir Rozić

Inače, sva sredstva nisu utrošena samo na obnovu Staroga mosta, nego su se pored njega obnovljene i kule s obje strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti. Uz to, kao dodatni poticaj obnovi suživota u Mostaru, tim sredstvima obnovljena su i tri objekta tri naroda, i to konvikt HKD-a Napredak, Vakufski dvor i Vladičanski dvor.

Posao obnove Starog mosta na međunarodnom natječaju dobila je turska tvrtka ER-BU. Nadzor radova radila je hrvatska kompanija OMEGA Engineering” d. o. o. Dubrovnik, na čelu s dr. Željkom Pekovićem. Projekt obnove mosta uradila talijanska firma “General Engineering” iz Firenze. Studiju o kvaliteti radila je njemačka firma “lga civil & Environmental engineering Nuremberg”.

I same pripreme za početak obnove Starog mosta izazivale su veliku pozornost medija kao i politike. Brojni novinari iz zemlje i inozemstva pristizali su u Mostar kako bi izvijestili o početku obnove luka mosta. Tijekom svoje službene posjete BiH prvo je u Mostar došao i generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura, a predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi simboličnim udarcem dlijetom u kamen službeno je označio početak klesarskih radova na obnovi Staroga mosta.

tadašnji predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi

– Građani BiH – Vi ste dio Europe i čekamo Vas u Europi. Bez Vas Europa ne bi postojala – poručio je tom prigodom predsjednik Ciampi.

Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. travnja 2003. U iduća četiri mjeseca radilo se i po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. kolovoza u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je završena najzahtjevnija faza projekta.

Ono što je slijedilo bili su radovi na zidanju vijenaca s obje strane luka mosta i potom postavljanje metalne ograde. Za preostali posao oko zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovi foto-dokumentacije i bio je”potrošen”, odnosno izlizan u onolikoj mjeri koja je bila prije njegovog rušenja. Radove na izgradnji vijenaca, kao i luka Staroga mosta, izvodila je tvrtka ER – BU.

S približavanjem završetka radovima na njegovoj obnovi, paralelno su tekle i pripreme organizacijskog odbora za svečanost otvorenja koja je zakazana za 23. srpnja 2004. godine. Federalne vlasti tada su obećavale velika sredstva za Mostar i svečanost otvorenja, ali je ta potpora uglavnom izostala i praktično sve troškove ceremonije snosio je Grad Mostar. Trenutak koji se dugo i s nestrpljenjem iščekivao bio je popuštanje skele ispod luka Starog mosta. Kada se potporna skela prestala dodirivati s lukom, luk se spustio za jedan milimetar.

Kako je Stari most stručno i kvalitetno obnovljen “potvrdio” je i jači zemljotres koji se 22. travnja 2004. godine osjetio u zapadnoj Hercegovini i Mostaru. Naime, potres nije izazvao nikakva fizička oštećenja na luku Staroga mosta u Mostaru.

A čin koji se dugo čekao, svečanost otvorenja Starog mosta pratili su brojni uzvanici iz zemlje i izaslanstva, iz više od 50 zemalja svijeta. Televizijski prijenos priredbe na Starome mostu preuzeli su i neke inozemne tv kuće. Voditelj Press centra za svečanost otvaranja Starog mosta Miroslav Landeka, iznio je podatak da je za praćenje svečanosti otvorenja bilo akreditirano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Europe i svijeta, što samo po sebi govori koliki je bio interes za taj događaj i sam projekt obnove mosta, kao i kolika je to bila promidžba Mostara. Bio je to zasigurno jedan od najvećih medijskih događaja u povijesti Bosne i Hercegovine. Što je tada značio ovaj događaj za Mostar možda najbolje govore riječi bivšeg gradonačelnika Mostara Nevena Tomića koji je izjavio je da otvorenje Staroga mosta znači puno za Mostar i u povijesnom i u kulturnom, i u ekonomskom smislu.

Neven Tomić

– Naravno, on je bitan i u kontekstu obnove povjerenja. Međutim, njegovim otvorenjem definitivno će ta povijesna građevina prestati biti sredstvom onih koji su ga u proteklom razdoblju koristili kao sredstvo u političkoj borbi ili u svrhu zastrašivanja vlastitih redova. S otvorenjem njima se Stari most kao političko sredstvo izbija iz ruke i vraća onima čiji on i jest, a to su građani Mostara, BiH odnosno svi građani svijeta – kazao je Tomić, te poručio onima koji su most koristili u političke svrhe da će sredstva svoje političke borbe ubuduće morati pronaći u nekim drugim pitanjima, kao što su ekonomija, zapošljavanje i osiguravanje boljeg prosperiteta za sve građane.

Godinu dana kasnije, točnije 15. srpnja 2005. godine Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika na sjednici u Durbanu u Južnoj Africi. Treba istaknuti kako najveća zasluga za upis na UNESCO-ov pripada tadašnjem i današnjem gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću. Svakako velike zasluge pripadaju tadašnjoj veleposlanici BiH u Parizu i stalnoj predstavnici pri UNESCO-u Mostarki Željani Zovko, ali i tadašnjem članu Predsjedništva BiH Ivi Miri Joviću.

-Mnogi su bili skeptici u Bosni i Hercegovini, kada smo mi krenuli i nisu željeli da idu u toj izaslanstvu, zato što se bojali neuspjeha – izjavio je prigodom obilježavanja desete obljetnice mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić. Inače, državno izaslanstvo, koje je sudjelovao na zasjedanju UNESCO-ovih stručnjaka u Durbanu u Južnoafričkoj Republici, a na kojem je odlučeno da se Stari most i Stari grad uvrste na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO-a, činili su uz gradonačelnika Bešlića, veleposlanica BiH pri UNESCO-u u Parizu Željana Zovko, direktor i zamjenici direktora PCU-a Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić, te stručni savjetnik Amir Pašić i stručnjak Ferhat Mulabegović.

Ono što je sigurno, kako vrijeme više prolazi, jest činjenica da će taj dan ostati u povijesti Mostara i BiH upisan zlatnim slovima. Jer bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis, a put od početka obnove i provedbe projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je više nego složen i kompliciran.

Posvjedočila je to prije 15 godina tada i veleposlanica Željana Zovko, izjavivši kako je borba za upis bila je velika, a konkurencija jaka, jer je veliki ekonomski, kulturni i povijesni dobitak za svaku zemlju, a posebno grad, primanje znaka Odbora za svjetsku kulturnu baštinu. A koliko je snažna bila borba za upis na baštinu UNESCO-a, najbolje pokazuje činjenica da je Italija, koja ima velik broj spomenika pod zaštitom UNESCO-a, te godine nominirala čak 45 spomenika, a samo dva od njih mogla su dobiti UNESCO-ovu oznaku. /B. G./HMS/

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka