Menu
Ljubuški vjesnik

Ljubuški vjesnik

Snije i ledena kiša "paralizirali" Europu

OBILNE snježne padaline i ledena kiša pogodile su velike dijelove Europe i izazvale brojne probleme u zračnom, željezničkom i cestovnom prometu u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji. U sudarima na cestama u Francuskoj tijekom vikenda poginulo je najmanje sedam osoba, a debljina snježnog pokrivača je u pojedinim pokrajinama dosegla 20 centimetara.

Kako javlja AFP, zbog snijega je na aerodromima Charles de Gaulle i Orly otkazano oko 40 posto letova, dok su pojedini aerodromi u zemlji potpuno zatvoreni. Metro u Parizu i dalje radi, ali su otkazane sve autobuske linije, a kasne i vlakovi.

Londonski aerodrom Heathrow zbog snijega i slabe vidljivosti otkazao je u nedjelju 260 letova, odnosno 20 posto ukupnog broja svakodnevnih letova. Putnici su stajali u dugim redovima, neki su bili prinuđeni prenoćiti na aerodromima. Meteorolozi u cijeloj Velikoj Britaniji najavljuju snježne padaline tijekom cijelog sljedećeg tjedna.

Obama novi stari predsjednik SAD-a

"U OVOM trenutku, više nego ikada, moramo raditi zajedno i to kao jedna nacija i jedan narod", rekao je danas Barrack Obama 44. američki predsjednik nakon svečanosti inauguracije u Washingtonu. U svom govoru Obama je naglasio kako će se opet obnoviti "jaki savezi" širom svijeta te da će njegova država i dalje tražiti način kako izgraditi mir u svijetu.

I crkva protiv zakona koji će omogućiti rasprodaju Hrvatske

KOMISIJA Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax" održat će konferenciju za novinare "povodom odluke Vlade Republike Hrvatske da se šume i vode izdvoje iz javnih dobara Republike Hrvatske". Konferencija je najavljena za sutra, a sudjelovat će predsjednik Komisije biskup Vlado Košić, tajnik Komisije dr. Gordan Črpić i član Komisije Neven Šimac.
 
Riječ je sasvim sigurno o otvaranju novog fronta sukoba s Vladom Zorana Milanovića i to nakon ubitačne razmjene mišljenja o hrvatskom perifernom problemu Zdravstvenog odgoja.
 
Konferencije za tisak ovog crkvenog tijela nisu česta pojava, a "Iustitia" obično svoju komunikaciju s medijima ograničava s objavom svojih zaključaka. Stoga će biti posebno zanimljivo o čemu će zapravo sutra govoriti najviši crkveni poglavari.  
 
Prije pola godine Iustitia et pax održavala je konferenciju za novinare s gotovo istom temom kao što je ova sutrašnja. Tada se govorilo o "promicanju javnog interesa i zaštiti javnih dobara".Tada je sisački biskup dr. Vlado Košić kazao je da je Crkva zabrinuta u ovom trenutku za razvoj hrvatskoga društva u kojem javno dobro nije na prvom mjestu.
 
"Hrvatska prirodna dobra danas su ugrožena, kako zbog nemara vlasti, tako i zbog neoliberalnih pritisaka u pravcu njihova trošenja, uništavanja i prisvajanja. Ona su, uz 'prirodne monopole', javna poduzeća i javne medije nažalost ono jedino što još ostaje u javnom vlasništvu i što je kakvo-takvo jamstvo za održivi razvoj Hrvatske, jer prostor i šume, vode i mora, zemlja i hrana, blagoslov su ove zemlje i njezina jedina snaga pred izazovima budućnosti", stajalo je objavi hrvatskih biskupa prije pola godine.
Nije obrana javnog interesa nego profit
 
Također bitno je naglasiti kako su biskupi objavili izjavu o gospodarenju vodama još 2009. godine, da bi dvije godine kasnije izrazili zabrinutost zbog Zakona o vodama.
 
"Predložene izmjene jer otvaraju vrata privatizaciji i poskupljenju usluga. Naime, napominje se da je cilj trgovačkog društva profit, a ne obrana javnog interes, pa bi tako korisnici usluga, a to su svi hrvatski građani neminovno plaćali više nego sada, jer će trebati pokriti porez za usluge posredstvom trgovačkog društva", stajalo je u objavi hrvatskih biskupa iz 2011. godine.

Index.hr

Fratar iz Vitine proslavio 99. rođendan

U franjevačkom samostanu Sv. Ante u Chicagu proslavljen je jedinstveni dan. U srijedu, 9. siječnja,dr. fra Častimir Majić navršio je 99 godina života.

Fra. Častimir Majić je rođen 9. siječnja 1914. godine u Vitini.  Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Franjevcem je postao u franjevačkom samostanu na Humcu god. 1933. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Mostaru i Rimu. Svećenik je postao 4. lipnja 1939. u Mostaru. Godine 1941. napušta Domovinu i odlazi u Njemačku na sveučilište u Freiburg na studij germanistike. U vrijeme studija pastoralno se brinuo za slovenske i hrvatske iseljenike u više njemačkih gradova. Na spomenutom sveučilištu postigao je dva akademska naslova: doktorat iz filozofije (1946.) i doktorat iz teologije (1951.).

Godine 1951. se seli u Chicago, USA. Ubrzo nakon dolaska biva imenovan urednikom Hrvatskog tjednika “Danica.” Na toj dužnosti ostaje deset godina.  Idućih 18 godina odlazi služiti Hrvatima u župama u St. Louis-u, New York-u i Milwaukeeu, da bi nakon pastoralnog rada 1978. godine opet imenovan urednikom Hrvatskog tjednika “Danica.”  Tu je opet ostao 10 godina.  Obnašao je dužnost kustosa Hrvatske franjevačke kustodije za USA i Kanadu i gvardijana u Chicagu.

Fra Častimir je ostavio duboki trag i u hrvatskom nacionalnom životu američkih Hrvata. Politički je djelovao kroz Ujedinjene Hrvate Amerike i Hrvatsko narodno vijeće.  Dugo godina obnašao je dužnosti predsjednika Saveza hrvatskih svećenika za Ameriku i Kanadu.  Uređivao je više godina Hrvatski Katolički Glasnik i Hrvatski Kalendar.  Jedan je od utemeljitelja “Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu”.  Pisac je nekoliko knjiga, posebice sjećanja na poginule franjevce, te osobnih životnih zapisa, te stotine članaka. Njegova intelektualna aktivnost kroz desetljeća ostala je dosljedna, memorija istančana i um oštar. Fra Častimir bijaše i ostaje jedinstvena osobnost hrvatskog franjevačkog svijeta.

Dugi hod desetljećima i kontinentima, pun iskustava zapisanih i ispričanih, podataka enciklopedijskih i imena nikada zaboravljenih, satkanih svi u jedno ime: fra Častimir! I tako je stigla srijeda, 9. siječnja 2013. U franjevačkom samostanu u Chikagu, fra Častimirovu domu još od početka 50tih, bilo je svečano, a čestitkama je pristiglo i ugodno pismo provincijala fra Ivana Sesara, pozdravi kardinala Chicaga, rodbine iz Vitine i braće po svijetu. Telefoni su zvonili i dalje za ovog starca kojega ne može nitko zaboraviti. Kod njega se uvijek može vidjeti vedar duh. Čak i u 99. godini. Uz pjesmu braće i sestara, fra Ivicinu i Mariovu gitaru bilo je vrlo veselo.  I zajedno su nastavljaju hodati dalje, pišući jedinstvenu povijest te gledajući naprijed, kao što na rođendanskoj torti bijaše upisano: “skoro 100.!”  

Hercegovačka franjevačka provincija

Pretplati se na ovaj RSS feed