Menu

Svaki šesti stanovnik Federacije nema zdravstveno osiguranje

Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) Federacije BiH predstavio je podatke koji otkrivaju da građani postoji sve veći ovisnici o lijekovima, da je razmjerno još uvijek veliki broj osoba koje nisu zdravstveno osigurane, ali i da se stalno povećava broj osoba koje usluge traže u privatnim klinikama unatoč značajno skupljim uslugama. Jedan od najvećih problema kako se navodi u dokumentu u čijem smo posjedu povezan je s različitom razinom usluga, izdvajanjima u pojedinim županijama za usluge u zdravstvu i koliko su županijski zavodi u stanju pokriti ove troškove.

Najviše u HBŽ-u

Podaci o ostvarenim sredstvima obveznog zdravstvenog osiguranja u županijama, kako u ukupnom iznosu, tako i prosječno po osiguranoj osobi upućuju na značajne razlike. Tako su prosječni prihodi po osiguranoj osobi u na razini FBiH iznosili 510 maraka. Pri tome je najniže izdvajanje u središnjoj Bosni od 373 marke do Sarajeva, gdje se izdvaja 785 maraka. Valja reći kako je uz Sarajevo, jedino Hercegovačko-neretvanska županija iznad federalnog prosjeka. Ova izdvajanja odražavaju se na posve različita prava na zdravstvenu zaštitu u visini troškova za lijekove koji se izdaju na recept, opsegu prava na ortopedska pomagala, visini udjela u troškovima korištenja zdravstvene zaštite i drugih prava participacija koju plaćaju osigurane osobe. Iako se broj osiguranih osoba povećao u posljednjih godinu dana za 1,2%, oko 15 posto osoba je još uvijek posve neosigurano. Promatrano po kategorijama osiguranika, povećan je broj osiguranika iz inozemstva za 26,1%, uimirovljenika za 4,9%, invalida i civilnih žrtava rata za 7,8%, nezaposlenih osoba prijavljenih na zdravstveno osiguranje za 5,3%. Broj osiguranika u kategoriji zaposlenih kod poslodavaca je na istoj razini iz 2010. godine, a smanjen je broj osiguranika iz kategorije poljoprivrednika za 15,4% i osoba koja samostalno uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje za 8,4%.

Vidljivo da se uglavnom povećava broj osiguranika u onim kategorijama za koje se doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje uplaćuje u minimalnim iznosima, dok je broj osiguranika koji plaćaju doprinos u većem iznosu smanjen, odnosno zadržan na istoj razini kao i ranijih godina za zaposlene kod poslodavaca od kojih se osigurava više od 95% prihoda od doprinosa. 
Među neosiguranima postoje značajne razlike između županija. Prednjači Sarajevska županija sa stupnjem osiguranja od 94,5 posto, slijedi Zapadnohercegovačka županija, dok je najmanji u Hercegbosanskoj županiji sa samo 66,7 posto, što je vjerojatno povezano i s velikim brojem Srba u trima općinama koji imaju zdravstveno osiguranje u RS-u. ZZO ističe i kako se povećavaju troškovi liječenja, i to osobito u bolničkome dijelu zaštite, što sugerira da je primarna zaštita loša ili je pak stanovništvo bolesnije. su za 48 milijuna maraka povećani uklupni izdaci za zdravstvo, precizira se u izvješću. Jednako je stanje i s povećanjem u potrošnji lijekova na recept za 8,6%, zatim za bolovanja više od 42 dana, za 5,6%, a značajno su povećani ostali nespecificirani izdaci za 30,1%. Zanimljivi su i podaci o potrošnji lijekova na recepte, te se i tu tome dijelu bilježi značajan porast pa se prosječno na recept trošilo po 85 maraka, što je porast za 7,6% u godini dana. Tako je stopa rasta prosječne potrošnje lijekova na recept veća od stope rasta ukupne i prosječne potrošnje za zdravstvenu zaštitu. Kada je u pitanju povećanje potrošnje lijekova na recept, treba imati u vidu da se na pojedinim županijskom esencijalnom popisu lijekova nalaze skupi lijekovi koji nisu sadržani na esencijalnom popisu lijekova na razini FBiH. Tako se prosječna potrošnja lijekova na recept po županijama kreće od 30 maraka u Posavskoj županiji do 151 KM u Sarajevskoj županiji.

Veći broj liječnika

Trend u oblasti zdravstvene zaštite sugerira i to da se događa snažni porast privatnog sektora. 
Za većinu zdravstvenih usluga cijene u privatnom sektoru su veće nego cijene iz tarife zdravstvenih usluga po kojima se obračunavaju troškovi liječenja na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. I osim toga broj korisnika zdravstvenih usluga koje se pružaju u privatnom sektoru je u stalnom porastu iz razloga što je pružanje zdravstvenih usluga u privatnom sektoru jednostavnije, brže i komfornije. ZZO je predstavio i podatke da je tek polovica zavoda zdravstvenog osiguranja po županijama pozitivno poslovala iskazujući gubitke u ukupnom iznosu od 15 milijuna maraka. Po podacima ZZO-a, ne povećava se bitnije broj zaposlenih u zdravstvu, no oni čine značajan broj. 
Od ukupnog broja zaposlenih u zdravstvenom sektoru FBiH, u zdravstvenim ustanovama je 28.657 zaposlenika (97,6%), od kojih u javnim zdravstvenim ustanovama 25.929 zaposlenika, a u privatnom sektoru 2728 zaposlenika. Istodobno u zavodima zdravstvenog osiguranja (federalnom i županijskim) radi 715 zaposlenika koji čine 2,4%. Pozitivno je da se povećava broj zaposlenih liječnika.

Više...

Sveta misa za pobijene hercegovačke fratre i ostale nevine žrtve ljubuškoga puka

I ove godine, prema već ustaljenom običaju, u mjesecu veljači na poseban način prisjećamo se pobijenih hercegovačkih fratara od kojih je većina u tom mjesecu in odium fidei (u mržnji prema vjeri) nemilosrdno pogubljena. Tako je i večeras u crkvi sv. Ante na Humcu slavljena sv. misu za sve pobijene fratre i ostale nevine žrtve, hrabre muževe i žene ljubuškog kraja, njih 2249 žrtava Drugog svjetskog rata, te 78 branitelja žrtava Domovinskog rata.

Više...

Potrošači ne znaju koliko svaki dan pojedu “otrova”

Primarna odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane je na proizvođaču i u tom smislu on snosi posljedice koje su nastale u slučaju da je takva hrana prošla sve kontrole i završila u rukama potrošača - izjavio je Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača BiH. Na konstantaciju da se uprkos svim pravilima i obvezama kontrole događaju slučajevi prodaje po zdravlje opasnih namirnica, Doko kaže da sustav globalne sigurnosti hrane podrazumijeva jasnu ulogu nadležnih institucija koje čine drugu liniju obrane kada su u pitanju opasni proizvodi ili hrana opasna za zdravlje ljudi. Naglašava da i zaštita zdravlja životinja, zaštita bilja i institucije koje su nadležne za provedbu tih mjera jesu brana za moguće negativne posljedice za zdravlje ljudi.

Više...

HNŽ 2012.: Porast nezaposlenosti i sve više gladnih

Porast nezaposlenosti i korisnika javnih kuhinja, tek nešto više od trećine realiziranih godišnjih planova Vlade i Skupštine i nezavršen proces konstituiranja vlasti obilježili su prošlu godinu u HNŽ-u, kazala je jučer u Mostaru glasnogovornica CCI-ja Majda Behrem Stojanov, predstavljajući rezultate rada Skupštine i Vlade HNŽ-a za prošlu godinu.

Više...