Menu

Migranti novo sredstvo mirnodopskog etničkog čišćenja Hrvata u BiH

Migranti novo sredstvo mirnodopskog etničkog čišćenja Hrvata u BiH
Još od kralja Asirije, koji je živio sedam stoljeća prije Krista i pod čijom se vlašću polovina stanovništva osvojene zemlje morala odseliti (a njihove kuće naseljavali bi doseljenici), u brojnim državama svijeta do dana današnjeg pokušava se mijenjati etnička slika.
Etničko čišćenje u BiH trajna je kategorija. Nakon rata nastavljeno je, samo na suptilniji način.
Tako se danas u hrvatske kuće i na hrvatsku zemlju naseljava “pobjednički” narod. Preostali Hrvati, gdje god su manjina, doživljavaju svakodnevne pritiske. Proteklog tjedna najavljena je i gradnja migrantskog centra u hrvatskom naselju kod Tuzle. Vlasti u Sarajevu odlučile su jedan otvoriti u napuštenoj vojarni kod hrvatskog sela Breške. Lokalni Hrvati odlučno su poručili: “Prvo iselite nas pa naselite migrante!”.
Nešto ranije slično upozorenje uputili su Hrvati u Bihaću gdje je također planirano otvaranje prihvatnih centara za migrante. Hrvatsko selo Vučjak kod Bihaća već je prepuno Sirijaca, Afganistanaca… Migranti u tranziciji do europskih destinacija (ne)planski se koriste kao sredstvo etničkog čišćenja. Hrvatske kuće i imovina ne pokušavaju se uništavati samo problemom migranata nego i trasama autocesta.
Primjerice, prije mjesec dana u Republici Srpskoj planirali su graditi autocestu preko Garevca kod Modriče kako bi porušili stotinjak hrvatskih kuća. Zabrinutost je zavladala među malobrojnim povratnicima u Bosanskoj Posavini jer se nova autocesta od Banje Luke prema Srbiji trebala graditi preko njihovih imanja. Ponajviše zahvaljujući angažmanu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, trasa je korigirana pa imovina hrvatskih povratnika u RS-u neće biti (ponovno) ugrožena. S istim problemom suočavaju se i bošnjački povratnici u blizini Prijedora ili malobrojna srpska zajednica u dolini Neretve.
Otimanja prava i imovine manjinskih naroda kulminirala su i dolaskom migranata. Državni i društveni problem postao je, nažalost, samo lokalni. I svatko se pokušava boriti na svoj način. BiH je, malo pomalo, postala hot-spot za azijske i afričke migrante, a njezina granica s Hrvatskom posljednja je crta obrane EU-a od ilegalnih migracija. Ovakav epilog nisu priželjkivale ni BiH ni Hrvatska, a sigurno ni bilo koji od više od 10 tisuća migranata koji će predstojeću zimu očito morati provesti u ovoj državi. Suočeni s vlastitom agonijom i nesposobnošću Europske unije i BiH da upravljaju krizom, migranti su sve češće akteri kriminalnih aktivnosti, krađa, provala, a u pokušajima prelaska granice ili međusobnim sukobima neki od njih gube i život. Upravo je proteklog vikenda jedan smrtno stradao, a drugi je ranjen.
Migrantska kriza velik je i sigurnosni problem za BiH, posebno za bihaćku regiju, gdje je i najveći broj migranata. Stanovništvo sve nervoznije reagira na njihovu prisutnost, dok lokalne vlasti mjesecima bezuspješno upozoravaju državne institucije da se s krizom sami ne mogu nositi. Situacija je eskalirala do te mjere da je županijska Vlada migrantima zabranila izlazak iz prihvatnih centara, osim smjera prema hrvatskoj granici, te uvela policijski sat.
To je u Hrvatskoj protumačeno kao plansko prebacivanje migranata prema granici pa se špekuliralo i o mogućoj zabrani ulaska u RH pojedinim dužnosnicima iz BiH koji takve aktivnosti potiču.
Migrantska kriza ne usložnjava samo međudržavne odnose BiH i Hrvatske već i unutarnje odnose u BiH. Državna vlast, koja je već godinu dana u “tehničkom mandatu”, nema odgovora na ovu situaciju. Pokušaj otvaranja novih prihvatnih centara u drugim dijelovima BiH kako bi se rasteretilo Unsko-sansku županiju otežan je jer ni jedna lokalna zajednica ne želi veći broj migranata u svom susjedstvu. I kako to obično biva, problem se prelomi preko najslabijih, a to su manjinski narodi u BiH. Tako bi bh. Hrvati mogli platiti cijenu “ublažavanja” migrantske krize.
Teško se oteti dojmu da oni koji odlučuju ne nastoje problem migranata isporučiti najslabijima, odnosno preostalima koji su, unatoč ratnim nedaćama, opstali ili se nakon rata vratili u svoje domove.
Nastave li se vlasti u BiH ovako ponašati prema manjinskim narodima, u ratu započeto etničko čišćenje, koje se potiho nastavilo i u poraću, bit će definitivno dovršeno idućih godina. Oni bi, s azijskim i afričkim migrantima, i sami mogli krenuti u potragu za boljim životom, i to istim onim cestama koje se preko njihove imovine grade ili planiraju graditi. Zajedno će biti migranti na Zapad, a BiH će sve više postajati ničija zemlja.

 

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka