Menu

LJUBIĆ: Hrvatski entitet je međunarodno legaliziran i ugrađen u temelje današnje BiH

LJUBIĆ: Hrvatski entitet je međunarodno legaliziran i ugrađen u temelje današnje BiH

U Europskom parlamentu danas (utorak) će biti predstavljena Strategija proširenja za zapadni Balkan. Srbija i Crna Gora u najboljem slučaju članicama mogu postati za sedam do deset godina. BiH bi do kraja 2023. tek trebala biti spremna za otvaranje pristupnih pregovora. No, je li to moguće u zemlji u kojoj se u 21. stoljeću i dalje zaziva rat?

O uzrocima te problemima vezano za izmjene izbornog zakona u BiH za Hrvatsku televiziju govorio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

“Hrvatski narod, kao jedan od tri ustavotvorna naroda BiH ima pravo reći kakvu BiH želi”, kazao je Ljubić.

“Hrvatski entitet je tijekom rata postojao 4 godine, a zvao se Hrvatska zajednica pa Hrvatska republika Herceg-Bosna. Hrvatski entitet je međunarodno legaliziran i ugrađen u temelje današnje BiH Washingtonskim i Daytonskim sporazumima. To i danas daje legitimno pravo Hrvatima u BiH da traže svoja prava”, kazao je Ljubić komentirajući izjave Bakira Izetbegovića u emisiji Nedjeljom u dva da “do trećeg entiteta bez konflikta i rata ne može doći”.

Ljubić kaže kako u bošnjačkoj politici postoji ‘fiks ideja’ da se BiH može konstituirati kao nacionalna država Bošnjaka, ali ona nikada nije takva bila, ni od ZAVNOBiH-a od 1943. ni u SFRJ”.
“Prijetiti ratom nekome zato što hoće olovkom (pregovorima) doći do svojih legitimnih prava – ne doprinosi stabilizaciji i relaksaciji odnosa u BiH”, zaključio je.

Naglasio je kako je Ustavni sud stavio izvan snage neke članke Izbornog zakona i naložio da se zakon mora promijeniti.

“Cilj je da sva tri naroda mogu izabrati svoje legitimne predstavnike u Domove naroda na razini entiteta i države i u Predsjedništvo”, kazao je Ljubić.

“Među sedamnaest hrvatskih delegata u Domu naroda sjedi i Edin Fejzić iz Goražda kojega su izabrali Bošnjaci, takve se stvari trebaju mijenjati”, dodao je.

Komentirajući konstataciju da osamdesetak odluka Ustavnog suda u BiH nije provedeno te da je velika mogućnost da ni promjene izbornog zakona neće proći Ljubić je kazao kako nije “takav pesimist”.

Smatra kako bi uz pomoć međunarodne zajednice trebalo doći do izmjena izbornog zakona i kad je u pitanju Dom naroda i Predsjedništvo. Bez izmjena zbornog zakona neće moći doći do formiranja vlasti, u tom slučaju BiH upada u krizu nesagledivih razmjera što nije u interesu međunarodne zajednice koja je sponzorirala Dayton”, zaključio je Ljubić.

Europska Komisija u zadnjem nacrtu strategije proširenja, koji je Hina imala uvid, a koji bi danas trebao biti prihvaćen na sastanku kolegija povjerenika, ističe se da bi Srbija i Crna Gora kao predvodnice u procesu proširenja, mogle postati članicama 2025., ali samo pod uvjetom da ispune sve kriterije, a Srbija postigne obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa s Kosovom.

Navodi se da je Komisija spremna pripremiti preporuke za otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom i Albanijom na temelju ispunjenih uvjeta, a za BiH će započeti s izradom mišljenja nakon što iz Sarajeva dobije sveouhvatne i potpune odgovore na upitnik.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković uputio je uoči objave strategije pismo predsjedniku EK Jean-Claudeu Junceru. Najavio je da će Hrvatska za vrijeme svoga predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. “staviti poseban naglasak na proširenje EU-a” te organizirati summit EU-a sa zemljama jugoistočne Europe za koje predlaže da se održavaju svake dvije godine.

Istaknuo je potrebu da se posebna pozornost obrati na BiH i njezin europski put, navodeći kako “uspostavljanje i zaštita pune jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda nije moguća bez promjena izbornog zakonodavstva”.

Plenković je naveo i da države u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu treba potaknuti da poduzmu napore u rješavanju otvorenih graničnih pitanja na načelu mirnog rješavanja sporova, u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka