Menu

Najnovije priopćenje ravnatelja škola u Ljubuškom

Ravnatelji osnovnih i srednjih škola općine Ljubuški još jednom su se oglasili zajedničkim priopćenjem za javnost u kojem pozivaju učenike i djelatnike na nastavu. „S obzirom da su jučer različite informacije zbunile roditelje, pa se nisu mogli odlučiti o slanju svoje djece u škole, ravnatelji osnovnih i srednjih škola ponovno pozivaju učenike da dođu na nastavu sutra 23. siječnja 2013. godine koja će se održavati sukladno utvrđenom rasporedu“ stoji u priopćenju. U potpisu priopćenja su ravnatelji svih pet osnovnih i srednjih škola s područja općine Ljubuški.

Više...

Velike kiše nabujale Trebižat

Prema posljednjim informacijama koje smo dobili iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora, a prema podatcima iz mjerne stanice Humac vodostaj rijeke Trebižat posljednjih 12 sati je u porastu. Jutros u 9:30 iznosio je 315 cm, podsjećamo početak redovite obrane od poplave je pri 280 cm vodostaja, a od danas iza 16:30 sa 330 cm na snazi je i početak izvanredne

obrane od poplava. Ipak, za sada nema razloga za paniku.

Trenutno u 22:30 vodostaj je 338 cm.

LJ::portal

Više...

Vjekoslav Čember osuđen za zloupotrebu položaja u Vladi ŽZH

Vjekoslav Čember koji je od 2006. do 2010. obnašao dužnost ministra obrazovanja u Vladi Zapadnohercegovače županije osuđen je zbog zloupotrebe položaja.

Općinski sud u Širokom Brijegu oglasio je dana 16.11.2012.godine krivim Vjekoslava Čambera iz  Posušja, zbog kaznenog djela Zlouporabe položaja ili ovlasti iz čl.383 st.2, a u vezi sa st.1  KZ FBiH, na način opisan u optužnici tj. da je kao Ministar prosvjete, znanosti , kulture i športa ŽZH i kao ovlaštena i odgovorna osoba u tom ministarstvu iskoristio svoj službeni položaj i ovlasti, drugom pribavio imovinsku korist i drugom nanio štetu.

Optuženom je nepravomoćnom presudom utvrđeno kazna zatvora u trajnju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, koja se neće izvršiti ukoliko optuženi ne počini novo kazneno djelo u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti presude.

Čember tenutno obnaša funkciju ministra rada i socijalne politike u FBiH

Više...

Web portali glavni preostali mediji na hrvatskom jeziku

Web portali su, uz dnevni tisak, postali glavni hrvatski mediji u BiH koji, nekada možda ne na najbolji, ali sigurno na najagresivniji način, u pozivnom smislu, govore o hrvatskom pitanju u BiH.
Rekao je to, govoreći o postojećem stanju medija na hrvatskom jeziku u BiH, mr. sc. Drago Martinović

na okruglom stolu “Hrvatsko pitanje u BiH – medijsko predstavljanje” održanom u Mostaru u organizaciji Udruge hrvatskih novinara u BiH.
“Kada govorimo o novim medijima osim nekoliko najposjećenijih hrvatskih portala bljesak.info, poskok.info, hercegovina.info, dnevnik.ba moramo spomenuti hrvatski TV kanal na You Tube-u pod nazivom TV HercegBosne koji broji preko 2,3 milijuna pregleda svojih video sadržaja”, rekao je Martinović i dodao: “Od 46 televizijskih postaja svega tri privatne televizijske postaje svoj program emitiraju na hrvatskom jeziku. Programi ovih TV postaja niti približno zadovoljavaju potrebe hrvatskog naroda u BiH. Tu prije svega mislim na sami sadržaj programa, ali i na doseg. Ovdje moram povući jednu paralelu i usporediti postojeće stanje medija u županijama s hrvatskom većinom i ostalih županija u FBiH.
Prema podacima RAK-a u Bosni i Hercegovini osim navedene tri televizijske postaje, ne postoji niti jedna televizijska postaja koji svoj program emitira na hrvatskom jeziku dok u isto vrijeme Tuzlanski, Sarajevski, Bosansko-podrinjski i Unsko-sanski kanton imaju svoje javne televizije, kao i veliki broj gradskih televizija primjerice TV Zenica u Federaciji BiH, TV Prijedor u Republici Srpskoj…”.
Martinović se osvrnuo i na radio postaje kojih ukupno 27 svoj program emitiraju na hrvatskom jeziku, izdvojivši Radio Herceg Bosne koji se nalazi u nezavidnom položaju i prijeti mu sudbina Radio postaja Mostar i Novi Travnik, a jedini je medij na hrvatskom jeziku koji svojim signalom pokriva cjelokupni teritorij BiH i dijelove teritorija Republike Hrvatske.
Na kraju svoga izlaganja Martinović je pozvao znanstvenike i stručnjake koji se bave medijima i istraživanjem javnog mnijenja da dadnu svoj odgovor na pitanje o učinku medija na hrvatskom jeziku, kao i o izvještavanju o položaju i ravnopravnosti hrvatskog s druga dva naroda u BiH, ali i odgovor na možda ključno pitanje što su, odnosno jesu li dovoljno, izabrani predstavnici hrvatskog naroda na svim razinama vlasti učinili da Hrvati u BiH imaju svoje medije, tako što će provesti istraživanje o mišljenju građana o ovom pitanju, ali i o utjecaju medija i razini zadovoljstva pripadnika hrvatskog naroda medijskim predstavljanjem hrvatskog pitanja u BiH.

Predsjednik Udruge hrvatskih novinara u BiH Ljubo Kovač rekao je da hrvatsko pitanje nije dobro predstavljeno u medijima, te da Hrvati imaju dosta razloga za nezadovoljstvo. Kovač smatra kako je razumljivo da Hrvati, kao konstitutivan narod, žele imati svoj kanal navodeći iskustva kako u svijetu i nacionalne manjine imaju programe na svom jeziku.

"Hrvatsko pitanje u BiH je jednakopravnost Hrvata s ostala dva konstitutivna naroda, što u medijima nije dovoljno predstavljeno", rekao je dr. Milan Vego profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Razvoj komercijalnih medija u jednoj državi doprinosi pluralizmu medija što je dobro. S tim u svezi zadatak državnih institucija je da zaštite pluralizam i raznolikost medija, te da osiguraju razvoj medijskog pluralizma. BiH je tranzicijska zemlja i stručnjaci pokušavajući naći najbolje rješenje često potežu za modelima uređenih država kao što su Belgija i Švicarska. U Belgiji se program emitira na dva kanala na francuskom i flamanskom jeziku, a u Švicarskoj na tri: francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Zašto nebi i Hrvati u BiH imali kanal na svom jeziku", istaknuo je prof. dr. Milan Vego te da dio krivnje što Hrvati nemaju svoju televiziju snose i hrvatski političari.

Dnevnik.ba | Hercegbosna.org

Više...

Uspješna akcija u suzbijanja zlouporaba opojnih droga

U mjestu Vitina, zaseok Doci, općina Ljubuški, u tijeku je velika akcija koja je zavedena s ciljem suzbijanja neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga. Ova akcija zavedena je prije nekoliko mjeseci, kada su istražitelji PU Ljubuški došli do operativnih saznanja da D. J. (30)  iz Vitine proizvodi veću količinu indijske konoplje koja je namijenjena za prodaju na ilegalnom tržištu.

Više...

Fratar iz Vitine proslavio 99. rođendan

U franjevačkom samostanu Sv. Ante u Chicagu proslavljen je jedinstveni dan. U srijedu, 9. siječnja,dr. fra Častimir Majić navršio je 99 godina života.

Fra. Častimir Majić je rođen 9. siječnja 1914. godine u Vitini.  Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Franjevcem je postao u franjevačkom samostanu na Humcu god. 1933. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Mostaru i Rimu. Svećenik je postao 4. lipnja 1939. u Mostaru. Godine 1941. napušta Domovinu i odlazi u Njemačku na sveučilište u Freiburg na studij germanistike. U vrijeme studija pastoralno se brinuo za slovenske i hrvatske iseljenike u više njemačkih gradova. Na spomenutom sveučilištu postigao je dva akademska naslova: doktorat iz filozofije (1946.) i doktorat iz teologije (1951.).

Godine 1951. se seli u Chicago, USA. Ubrzo nakon dolaska biva imenovan urednikom Hrvatskog tjednika “Danica.” Na toj dužnosti ostaje deset godina.  Idućih 18 godina odlazi služiti Hrvatima u župama u St. Louis-u, New York-u i Milwaukeeu, da bi nakon pastoralnog rada 1978. godine opet imenovan urednikom Hrvatskog tjednika “Danica.”  Tu je opet ostao 10 godina.  Obnašao je dužnost kustosa Hrvatske franjevačke kustodije za USA i Kanadu i gvardijana u Chicagu.

Fra Častimir je ostavio duboki trag i u hrvatskom nacionalnom životu američkih Hrvata. Politički je djelovao kroz Ujedinjene Hrvate Amerike i Hrvatsko narodno vijeće.  Dugo godina obnašao je dužnosti predsjednika Saveza hrvatskih svećenika za Ameriku i Kanadu.  Uređivao je više godina Hrvatski Katolički Glasnik i Hrvatski Kalendar.  Jedan je od utemeljitelja “Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu”.  Pisac je nekoliko knjiga, posebice sjećanja na poginule franjevce, te osobnih životnih zapisa, te stotine članaka. Njegova intelektualna aktivnost kroz desetljeća ostala je dosljedna, memorija istančana i um oštar. Fra Častimir bijaše i ostaje jedinstvena osobnost hrvatskog franjevačkog svijeta.

Dugi hod desetljećima i kontinentima, pun iskustava zapisanih i ispričanih, podataka enciklopedijskih i imena nikada zaboravljenih, satkanih svi u jedno ime: fra Častimir! I tako je stigla srijeda, 9. siječnja 2013. U franjevačkom samostanu u Chikagu, fra Častimirovu domu još od početka 50tih, bilo je svečano, a čestitkama je pristiglo i ugodno pismo provincijala fra Ivana Sesara, pozdravi kardinala Chicaga, rodbine iz Vitine i braće po svijetu. Telefoni su zvonili i dalje za ovog starca kojega ne može nitko zaboraviti. Kod njega se uvijek može vidjeti vedar duh. Čak i u 99. godini. Uz pjesmu braće i sestara, fra Ivicinu i Mariovu gitaru bilo je vrlo veselo.  I zajedno su nastavljaju hodati dalje, pišući jedinstvenu povijest te gledajući naprijed, kao što na rođendanskoj torti bijaše upisano: “skoro 100.!”  

Hercegovačka franjevačka provincija

Više...

Meni najdraže i ujedno najteže glazbalo za naučiti svirati su gusle

Željko Keža  je  danas je rijetki primjer mlade  osobe koja je ljubitelj etno glazbe i svirač tradicionalnih instrumenata. Rođen je  u Ljubuškom (Studenci), gdje je završio osnovnu i srednju školu.  Pohađao je i srednju glazbenu školu u Širokom Brijegu, a trenutno završava Agronomski fakultet u Mostaru. Bavi se  sviranjem tradicionalnih  instrumenata, o čemu smo višesaznali kroz sljedeći razgovor.

Više...

Audicija za dječiji festival "Na jedrima glazbe" 2013. godine

Hej djeco!!

Da, svi vi koji volite i znate pjevati.
Počinju pripreme za još jedan dječji festival.
Prijavite se – nema neću!
Uvježbajte dvije-tri omiljene pjesme (prikladna teksta) i pravac – AUDICIJA.
Dođite u subotu, 26. siječnja 2013. godine.
Audicija će se izvoditi po ovom rasporedu:
-    Osnovna škola Ivane Brlić – Mažuranić, Gračine u 9:00
-    Osnovna škola Marka Marulića, Ljubuški u 10:30
-    Osnovna škola Tina Ujevića, Vitina u 12:00
Sretno, veselo i raspjevano!!!

preuzeto sa službene stranice Općine Ljubuški (www.ljubuski.ba)

Više...