Menu

Otvorena izložba Hlebinske škole u Ljubuškom

Otvorena izložba Hlebinske škole u Ljubuškom

U sklopu programa proslave Dana općine Ljubuški večeras je u Franjevačkom samostanu na Humcu otvorena izložba hrvatskog naivnog slikarstva „Hlebinska škola u Ljubuškom“. O izložbi su govorili Jure Paponja i Beat Čolak. Program je vodila Bjanka Medić, a izložbu je otvorio humački župnik fra Ljubo Kurtović.

U glazbenom djelu programa nastupila je Klapa Benedictus.

U nastavku pročitajte što je o izložbi u predgovoru kazao Beat Čolak.

Nasljednici slikarske i umjetničke pouke proslavljenog Ivana Generalica tijekom gotovo devet desetljeća trajanja ostvarili su i u trajni zalog suvremenoj hrvatskoj umjetnosti ostavili vrijedan likovni doprinos. Naivna umjetnost, pojednostavljenoga umjetničkog izraza, romantičnog koncepta i naglašenog interesa za studij prirode te minucioznu izradu detalja, predstavljala je stanovito osvježenje i odmak od akademskih tradicija, iako je ponekad i izrastala upravo nad nemogućnošću svladavanja i usvajanja tih vještina i kvaliteta. Ona uključuje i posjeduje potencijale za dalekosežna značenja i duboka umjetnička iskustva, ali se nerijetko zaustavlja na igri i jednostavnoj primjeni likovnih sredstava te postizanju formalne i tehničke uvjerljivosti. Ipak, kod originalnih i najvećih naivnih umjetnika nepatvoreni i akademskom izobrazbom nebrušeni umjetnički talent iskazivao se u djelima koja su postupno oblikovala cjelinu i poglavlje kojim se hrvatska umjetnost vlastitim rukopisom upisala u svjetsku povijest umjetnosti.

Zahvaljujući davno utemeljenoj Likovnoj koloniji “Drago Galić”, preimenovanoj u Likovnu koloniju “Ljubuški”, slikari potekli iz kolijevke i središta hrvatske naive i u prošloj su godini kulturnu baštinu ovoga hercegovačkog mjesta obogatili likovnim jezikom koji predstavlja zanimljiv fenomen hrvatske umjetnosti. Izložba “Hlebinska škola u Ljubuškom” pred oči javnosti iznosi 14 postaja Križnog puta te tridesetak slika istovrsnoga slikarskog jezika nastalih tijekom ranijih umjetničkih susreta i razmjena.

 

Spasiteljeva muka, u umjetnosti najčešće dočarana tmurnim ambijentima i tonalnim slikarskim rješenjima, kod ovih naivnih slikara poprima posve druge predznake. Tako u šarenom kolopletu boja Krista nalazimo čak i u ružičastoj haljini, a sam događaj odvija se jednako u snijegom prekrivenom zimskom krajoliku, kao i u proljetnom, s bujnom vegetacijom i nabubrelim cvjetovima tratinčica.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka