Menu

Web portali glavni preostali mediji na hrvatskom jeziku

Web portali glavni preostali mediji na hrvatskom jeziku

Web portali su, uz dnevni tisak, postali glavni hrvatski mediji u BiH koji, nekada možda ne na najbolji, ali sigurno na najagresivniji način, u pozivnom smislu, govore o hrvatskom pitanju u BiH.
Rekao je to, govoreći o postojećem stanju medija na hrvatskom jeziku u BiH, mr. sc. Drago Martinović

na okruglom stolu “Hrvatsko pitanje u BiH – medijsko predstavljanje” održanom u Mostaru u organizaciji Udruge hrvatskih novinara u BiH.
“Kada govorimo o novim medijima osim nekoliko najposjećenijih hrvatskih portala bljesak.info, poskok.info, hercegovina.info, dnevnik.ba moramo spomenuti hrvatski TV kanal na You Tube-u pod nazivom TV HercegBosne koji broji preko 2,3 milijuna pregleda svojih video sadržaja”, rekao je Martinović i dodao: “Od 46 televizijskih postaja svega tri privatne televizijske postaje svoj program emitiraju na hrvatskom jeziku. Programi ovih TV postaja niti približno zadovoljavaju potrebe hrvatskog naroda u BiH. Tu prije svega mislim na sami sadržaj programa, ali i na doseg. Ovdje moram povući jednu paralelu i usporediti postojeće stanje medija u županijama s hrvatskom većinom i ostalih županija u FBiH.
Prema podacima RAK-a u Bosni i Hercegovini osim navedene tri televizijske postaje, ne postoji niti jedna televizijska postaja koji svoj program emitira na hrvatskom jeziku dok u isto vrijeme Tuzlanski, Sarajevski, Bosansko-podrinjski i Unsko-sanski kanton imaju svoje javne televizije, kao i veliki broj gradskih televizija primjerice TV Zenica u Federaciji BiH, TV Prijedor u Republici Srpskoj…”.
Martinović se osvrnuo i na radio postaje kojih ukupno 27 svoj program emitiraju na hrvatskom jeziku, izdvojivši Radio Herceg Bosne koji se nalazi u nezavidnom položaju i prijeti mu sudbina Radio postaja Mostar i Novi Travnik, a jedini je medij na hrvatskom jeziku koji svojim signalom pokriva cjelokupni teritorij BiH i dijelove teritorija Republike Hrvatske.
Na kraju svoga izlaganja Martinović je pozvao znanstvenike i stručnjake koji se bave medijima i istraživanjem javnog mnijenja da dadnu svoj odgovor na pitanje o učinku medija na hrvatskom jeziku, kao i o izvještavanju o položaju i ravnopravnosti hrvatskog s druga dva naroda u BiH, ali i odgovor na možda ključno pitanje što su, odnosno jesu li dovoljno, izabrani predstavnici hrvatskog naroda na svim razinama vlasti učinili da Hrvati u BiH imaju svoje medije, tako što će provesti istraživanje o mišljenju građana o ovom pitanju, ali i o utjecaju medija i razini zadovoljstva pripadnika hrvatskog naroda medijskim predstavljanjem hrvatskog pitanja u BiH.

Predsjednik Udruge hrvatskih novinara u BiH Ljubo Kovač rekao je da hrvatsko pitanje nije dobro predstavljeno u medijima, te da Hrvati imaju dosta razloga za nezadovoljstvo. Kovač smatra kako je razumljivo da Hrvati, kao konstitutivan narod, žele imati svoj kanal navodeći iskustva kako u svijetu i nacionalne manjine imaju programe na svom jeziku.

"Hrvatsko pitanje u BiH je jednakopravnost Hrvata s ostala dva konstitutivna naroda, što u medijima nije dovoljno predstavljeno", rekao je dr. Milan Vego profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Razvoj komercijalnih medija u jednoj državi doprinosi pluralizmu medija što je dobro. S tim u svezi zadatak državnih institucija je da zaštite pluralizam i raznolikost medija, te da osiguraju razvoj medijskog pluralizma. BiH je tranzicijska zemlja i stručnjaci pokušavajući naći najbolje rješenje često potežu za modelima uređenih država kao što su Belgija i Švicarska. U Belgiji se program emitira na dva kanala na francuskom i flamanskom jeziku, a u Švicarskoj na tri: francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Zašto nebi i Hrvati u BiH imali kanal na svom jeziku", istaknuo je prof. dr. Milan Vego te da dio krivnje što Hrvati nemaju svoju televiziju snose i hrvatski političari.

Dnevnik.ba | Hercegbosna.org

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka