Menu

Mještani ponovno očistili dio uz cestu za Metković

Mještani Vitaljine i Žabara izveli su akciju čišćenja otpada uz cestu Predgrađe-Ljubuški, koja ide kroz gaj nedaleko od njihovih kuća. U odbačenim vrećicama pronašli su račune s imenima osoba i jednu poništenu putovnicu, pa će i ovoga puta slučaj prijaviti policiji. To je druga njihova akcija koja je za svaku pohvalu i njom žele zaštititi okolinu, a napose svoj gaj, iako je u nekoliko požara stradao. Pokupili su smeće u dužini oko kilometar i pol i pospremili u oko 150 plastičnih vreća koje će odvesti komunalno poduzeće ALBA Ljubuški, a akciju je izvelo 20 savjesnih i odgovornih mještana. Postavljeno je i nekoliko natpisa "zabranjeno bacanje smeća".

Više...

Kružni tok i nova cesta smanjit će prometne gužve

Kružni tok dugi niz godina jedan od najvećih problema za sigurnost prometa u općini Čitluk je raskrižje Tromeđa na kojem se križaju regionalne ceste R-434 (Mostar - Čitluk – Ljubuški) i R-425 (Čapljina - Široki Brijeg). Zbog velikog broja hodočasnika iz cijeloga svijeta koji dolaze u Međugorje, to je raskrižje postalo jedno od najfrekventnijih u Hercegovini.

Više...

Održan trening za predsjednike mjesnih zajednica općine Ljubuški

U organizaciji Centra za građansku suradnju iz Livna nakon Općine Široki Brijeg u Ljubuškom je održan trening za predsjednike mjesnih zajednica pod nazivom: „Mehanizmi komunikacije mjesnih zajednica s općinom, građanima i medijima“. Trening za predsjednike mjesnih zajednica općina u Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji pod nazivom „Mehanizmi komunikacije mjesnih zajednica s općinom, građanima i medijima“održava se u sklopu projekta „Unaprjeđenje komunikacije mjesnih zajednica“.

Više...

Najnovije priopćenje ravnatelja škola u Ljubuškom

Ravnatelji osnovnih i srednjih škola općine Ljubuški još jednom su se oglasili zajedničkim priopćenjem za javnost u kojem pozivaju učenike i djelatnike na nastavu. „S obzirom da su jučer različite informacije zbunile roditelje, pa se nisu mogli odlučiti o slanju svoje djece u škole, ravnatelji osnovnih i srednjih škola ponovno pozivaju učenike da dođu na nastavu sutra 23. siječnja 2013. godine koja će se održavati sukladno utvrđenom rasporedu“ stoji u priopćenju. U potpisu priopćenja su ravnatelji svih pet osnovnih i srednjih škola s područja općine Ljubuški.

Više...

Velike kiše nabujale Trebižat

Prema posljednjim informacijama koje smo dobili iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora, a prema podatcima iz mjerne stanice Humac vodostaj rijeke Trebižat posljednjih 12 sati je u porastu. Jutros u 9:30 iznosio je 315 cm, podsjećamo početak redovite obrane od poplave je pri 280 cm vodostaja, a od danas iza 16:30 sa 330 cm na snazi je i početak izvanredne

obrane od poplava. Ipak, za sada nema razloga za paniku.

Trenutno u 22:30 vodostaj je 338 cm.

LJ::portal

Više...

Uspješna akcija u suzbijanja zlouporaba opojnih droga

U mjestu Vitina, zaseok Doci, općina Ljubuški, u tijeku je velika akcija koja je zavedena s ciljem suzbijanja neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga. Ova akcija zavedena je prije nekoliko mjeseci, kada su istražitelji PU Ljubuški došli do operativnih saznanja da D. J. (30)  iz Vitine proizvodi veću količinu indijske konoplje koja je namijenjena za prodaju na ilegalnom tržištu.

Više...

Fratar iz Vitine proslavio 99. rođendan

U franjevačkom samostanu Sv. Ante u Chicagu proslavljen je jedinstveni dan. U srijedu, 9. siječnja,dr. fra Častimir Majić navršio je 99 godina života.

Fra. Častimir Majić je rođen 9. siječnja 1914. godine u Vitini.  Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Franjevcem je postao u franjevačkom samostanu na Humcu god. 1933. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Mostaru i Rimu. Svećenik je postao 4. lipnja 1939. u Mostaru. Godine 1941. napušta Domovinu i odlazi u Njemačku na sveučilište u Freiburg na studij germanistike. U vrijeme studija pastoralno se brinuo za slovenske i hrvatske iseljenike u više njemačkih gradova. Na spomenutom sveučilištu postigao je dva akademska naslova: doktorat iz filozofije (1946.) i doktorat iz teologije (1951.).

Godine 1951. se seli u Chicago, USA. Ubrzo nakon dolaska biva imenovan urednikom Hrvatskog tjednika “Danica.” Na toj dužnosti ostaje deset godina.  Idućih 18 godina odlazi služiti Hrvatima u župama u St. Louis-u, New York-u i Milwaukeeu, da bi nakon pastoralnog rada 1978. godine opet imenovan urednikom Hrvatskog tjednika “Danica.”  Tu je opet ostao 10 godina.  Obnašao je dužnost kustosa Hrvatske franjevačke kustodije za USA i Kanadu i gvardijana u Chicagu.

Fra Častimir je ostavio duboki trag i u hrvatskom nacionalnom životu američkih Hrvata. Politički je djelovao kroz Ujedinjene Hrvate Amerike i Hrvatsko narodno vijeće.  Dugo godina obnašao je dužnosti predsjednika Saveza hrvatskih svećenika za Ameriku i Kanadu.  Uređivao je više godina Hrvatski Katolički Glasnik i Hrvatski Kalendar.  Jedan je od utemeljitelja “Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu”.  Pisac je nekoliko knjiga, posebice sjećanja na poginule franjevce, te osobnih životnih zapisa, te stotine članaka. Njegova intelektualna aktivnost kroz desetljeća ostala je dosljedna, memorija istančana i um oštar. Fra Častimir bijaše i ostaje jedinstvena osobnost hrvatskog franjevačkog svijeta.

Dugi hod desetljećima i kontinentima, pun iskustava zapisanih i ispričanih, podataka enciklopedijskih i imena nikada zaboravljenih, satkanih svi u jedno ime: fra Častimir! I tako je stigla srijeda, 9. siječnja 2013. U franjevačkom samostanu u Chikagu, fra Častimirovu domu još od početka 50tih, bilo je svečano, a čestitkama je pristiglo i ugodno pismo provincijala fra Ivana Sesara, pozdravi kardinala Chicaga, rodbine iz Vitine i braće po svijetu. Telefoni su zvonili i dalje za ovog starca kojega ne može nitko zaboraviti. Kod njega se uvijek može vidjeti vedar duh. Čak i u 99. godini. Uz pjesmu braće i sestara, fra Ivicinu i Mariovu gitaru bilo je vrlo veselo.  I zajedno su nastavljaju hodati dalje, pišući jedinstvenu povijest te gledajući naprijed, kao što na rođendanskoj torti bijaše upisano: “skoro 100.!”  

Hercegovačka franjevačka provincija

Više...