Menu

Projekt zaštite lokacija u vrijednosti 25.000 maraka

Projekt zaštite lokacija u vrijednosti 25.000 maraka

Među brojnim mjestima koja čine ukupnost neprocjenjivog kulturnog blaga općine Ljubuški je i lokacija Gračine. Riječ je o ostacima nekadašnjeg rimskog logora koji je 2003. proglašen nacionalnim spomenikom kulture BiH.

 

Sustavno arheološko iskopavanje i istraživanje rađeno je od 1977. do 1980., a potom do 1984. konzervatorsko-restauratorski zahvati pod vodstvom arheologa i konzervatora Ive Bojanovskog, piše Večernji list BiH.

Rimski logor

No, od tada ništa nije poduzimano i u proteklih 40-ak godina došlo je do djelomičnog urušavanja i drugih nepovoljnih pojava koje prijete postupnom nestajanju lokacije. Urušili su se dijelovi temelja nekadašnje ložionice, lukovi i sama ložionica, prijetilo je da će se zidovi oboriti na zemlju, a sve to je prouzročio korijen smokve. Međutim, proteklih dana, točnije od 3. do 31. srpnja, poduzete su mjere i radnje kako do toga ne bi došlo, a riječ je o projektu “Revitalizacija rimskog vojnog logora Gračine”. Nositelj projekta je općina Ljubuški, njegova vrijednost je 25.000 KM, a financira se kroz poziv Federalnog ministarstva kulture i sporta. – Projektne aktivnosti uključivale su čišćenje, konzervaciju i restauraciju hipokausta, odnosno ložionice i prostorija koje su koristile podno grijanje na površini od 320 četvornih metara. Pri obnovi su korišteni ruševni ostaci kamene arhitekture pronađeni “in situ” (na mjestu), a povezani su modernim građevnim materijalima kao trajnije rješenje. Nakon analize originalne žbuke i veziva, dijelovi arhitekture obuhvaćeni restauracijom dodatno su fugirani s primjesom mrvljene cigle. Sloj zemlje nad zdravicom unutar objekata hipokausta potpuno je poravnan i prekriven geotekstilom i tucanikom, kako bismo pokušali usporiti ili suzbiti određene prirodne procese koji destruktivno djeluju na iskopanu arhitekturu – objašnjava radove voditelj projekta, mag. arheol. Mirko Rašić, koji je i voditelj Odjela za arheologiju općine Ljubuški. Korijen smokve je jako opasan za iznimno vrijednu arhitekturu, obuhvatio je većinu tog nalazišta i nije se mogao nikako uništiti da bi se zidovi mogli spasiti. Stoga su se zidovi morali razgraditi i ponovno sagraditi i dovesti u prvobitno stanje prema foto dokumentaciji koja o njima postoji.

Vrijedna arhitektura

– Sada je sve u bitno boljem stanju, zato što je taj dio hipokausta bio najugroženiji, a on je i najreprezentativniji dio cijele lokacije jer je imao arhitekturu koja je bila sačuvana u visini do 2,10 metara, dok je ostala arhitektura južnih i istočnih prostorija ipak niža. Bilo je potrebno žurno spasiti dio koji je bio jako ugrožen. Što se tiče daljnjih radova, nastavit ćemo s istraživanjima, s iskapanjima i, nadamo se, iduće godine s konzervacijom južnih objekata gdje se radilo ponovno razgrađivanje arhitekture, ponovno vezivanje, fugiranje i drugo – kaže arheolog Mirko Rašić. Ložionicu i podno grijanje u to vrijeme imale su samo građevine na luksuznim imanjima, vile, stanovi vojnih zapovjednika…

Bilo je skupo za održavanje i stoga jako rijetko. O lokaciji Gračine postoji nekoliko teorija. Jedna je samog istraživača dr. Ive Bojanovskog, prema kojem se radi o rimskom vojnom logoru koji je podignut u vrijeme cara Augusta, možda čak u njegovo rano vrijeme, 27. ili 28. godine prije Krista. Druga teorija je Đure Baslera da je riječ o termama, a postoje i mišljenja da se radi o nekoj Villi Rustici.

 

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka