Menu

UN: S ovakvom depopulacijom Balkana, današnji narodi će biti manjine ili će nestati

UN: S ovakvom depopulacijom Balkana, današnji narodi će biti manjine ili će nestati

Zapadne zemlje i bivša komunistička Europa suočavaju se s demografskom krizom bez presedana u povijesti. Dok u zemljama poput Italije, Njemačke i Japana jezivi prizori praznih kolijevki prolaze ispod radara zbog još uvijek relativno velike populacije, a zemlje poput Mađarske ulažu velike napore u povećanju nataliteta i bilježe prve pozitivne rezultate, na Balkanu je situacija radikalno drugačija i unutar nekoliko desetljeća, osim ako ne dođe do dubokog i dugotrajnog zaokreta, mogli bismo svjedočiti distopijskim scenarijima.

 

Prema podacima Ujedinjenih naroda, Balkanski poluotok je geopolitičko područje koje proživljava demografski pad najteži na planeti, gore od svih u južnoj Europi. U Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Srbiji stopa nataliteta neprestano se smanjuje već više od dvadeset godina i nedavno je dosegla kritični prag od devet rođenih na tisuću stanovnika.

Pet zemalja zajedno ima prosječnu stopu nataliteta od 1,4 djeteta po ženi, ili 0,7 bodova manje od stope 2,1 koja je potrebna kako bi jamčila smjenu generacija.

Ova demografska zima, ako se ne zaustave dalekovidnim političkim programima, može imati samo jedan izlaz, usput vrlo sumoran. Prema stručnjacima će se, zbog postupnog nestanka čitavog stanovništva, ponovno morati pisati etnička slika Balkana, piše portal Logično.

Bugarska drama

Bugarska je najzanimljiviji slučaja u studiji. U toj je zemlji pad stanovništva počeo nakon Prvog svjetskog rata  i nikada se nije zaustavio, čak ni tijekom godina komunističke vladavine i kada su sve zemlje bilježile demografsku eksploziju.

Uzevši podate popisa stanovništva na grafikonu za Bugarsku možete povući silaznu liniju, počevši od 40 rođenih na 1000 stanovnika u 1915. godini do nezamislivo malog broja od tek 9,1 rođenih na 1000 stanovnika u 2016.

Stopa fertiliteta ispod razine prirodne zamjene stanovništva pada od 1979. godine, a demografsko krvarenje ubrzalo se u poslije pada komunizma s biblijskim egzodusom gotovo milijun Bugara u ostatak Europske unije.

Zemlja bilježi impresivne stope depopulacije i svake godine nestaje 60 000 ljudi, ili prosječno 164 Bugara manje dnevno. Ako se trend nastavi, od danas do kraja stoljeća bi se stanovništvo moglo prepoloviti, krećući se sa sadašnjih 7 milijuna na 3 milijuna.

Uglavnom odlaze mladi i radno sposobni ljudi, koji se odlučuju za preseljenje u inozemstvo, što objašnjava i visoku prosječnu dob stanovništva, koja je sada 43 godine. Javljaju se i poteškoće na tržištu rada zbog pronalaženja radne snage. Nema radnika za javne službe,  što je istovremeno uzrok začaranog kruga koji od početka ometa uspjeh bilo koje strategije za povećanje nataliteta.

Zemlja je ušla u vrtlog depopulacije iz kojeg je teško izaći, a situaciju pogoršava rastuća socijalna napetost između etničkih Bugara i Roma, koji se pripremaju postati većina u roku od tri desetljeća.

Prema Centru za demografske politike iz Sofije (CPD) i Bugarskoj akademiji znanosti, udio Roma u ukupnom stanovništvu je puno veći od 4,9%, kako kaže posljednji popis stanovništva, koji datira iz 2011. godine. Vjerojatno bi bio među 11% i 17 %.

Uzimajući u obzir tu razliku u postotku, razlike u stopi smrtnosti i nataliteta, te stopi iseljavanja, CPD je razvio projekciju za dugoročno razdoblje u kojoj je 2050. godina opisana kao godina pada Bugara s prvoga na treće mjesto po broju stanovnika u vlastitoj zemlji. Bugare će nadmašiti čak i Turci, a 2100. godina, ako ne bude promjene trenda, predviđa se kao godina virtualnog istrijebljena povijesne Bugarske.

Bosna i Hercegovina i drugi

Stopa nataliteta u Bosni i Hercegovini najniža je na Balkanskom poluotoku i jedanaesta je najgora na svijetu, a nastavlja se smanjivati ubrzanim tempom.

Između 2016. i 2019. Stopa nataliteta je u BiH pala s 1,36 na 1,26. Također, baš kao i Bugarska, BiH ne bilježi pozitivnu stopu nataliteta, veću od 2,1, od kraja ’70-ih, a između 1991. i 2019. izgubila je  nešto više od milijun stanovnika, prelazeći sa stanovništva od oko 4 milijuna i 400 tisuća do oko 3 milijuna i 300 tisuća.

Ujedinjeni narodi su procijenili da bi se do 2050. godine stanovništvo trebalo smanjiti za gotovo 30% i u BiH će živjeti nešto više od milijun ljudi.

U ovom slučaju je također problem iseljavanje u inozemstvo, posebno u Njemačku, koje pomaže ubrzavanju depopulacije, a vlade zemlje nisu u stanju niti u mogućnosti pripremiti demografske planove oporavka, jer su prisiljene raditi sa sve skromnijim javnim proračunima i pod socijalnim i ekonomskim pritiscima.

Zdravstveni sustav je jedan od sektora koji najviše pati od posljedica nestanka stanovništva. U posljednjih šest godina je više od 5000 medicinskih sestara napustilo zemlju i otišle su u Njemačku, uskraćujući zemlji izuzetno vrijedan resurs radnika. U istom se razdoblju preko 40 000 državljana BiH uputilo u susjednu Sloveniju, pronalazeći posao u građevinarstvu i sektoru teškog prometa.

S izuzetkom Slovenije, sve balkanske zemlje proživljavaju duboke demografske krize, ponekad praćene promjenama etničke slike uz neizbježne socijalne, kulturne i političke posljedice u bliskoj budućnosti, kao u bugarskom slučaju, ali i u Srbiji i Rumunjskoj.

Zapravo, čini se da je čak i Srbiji i Rumunjskoj, koje su na ljestvici zemalja s najozbiljnijom depopulacijom Balkanskog poluotoka na četvrtom i drugom mjestu, suđeno da prema projekcijama nacionalnih istraživačkih centara predodređeno da postanu većinski romske države.

Ove projekcije su, naravno, rađene pod pretpostavkom da se trend velike depopulacije nastavi ili čak da se zamrzne na postojećoj stopi rekordno niskog nataliteta. To znači da su ovo posljednji trenuci u kojima vlade zemalja Balkana nešto mogu poduzeti, poput Orbana i njegovog Fidesza koji su nakon godina napora, ostvarili stidljiv rezultat, ali se trend demografskog rasta nastavlja. Kada je 2010. godine Orban preuzeo dužnost premijera, zemlja je proživljavala ogromnu demografsku krizu sa stopom nataliteta od 1,25 djece po ženi. Nakon više od osam godina truda, Mađarska sada ima stopu nataliteta od 1,49 djece po ženi. Još uvijek daleko od potrebnih 2,1, ali je rast osjetan i trend ima uzlaznu putanju. Ako balkanske zemlje ništa ne poduzmu, gdje je problem? Netko će živjeti na ovoj zemlji, a narodi koji su donedavno ratovali za nekoliko kvadratnih kilometara će biti ili manjine ili će se, dugoročno, spominjati kao narodi koji su nekoć živjeli na ovim prostorima i nestali su s dolaskom Slavena na Balkanski poluotok.

 

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka