Menu

I Ljubušaci na udaru međunarodne mafije: 'Upali' u bazu podataka pa ucjenjuju bh. građane [foto]

I Ljubušaci na udaru međunarodne mafije: 'Upali' u bazu podataka pa ucjenjuju bh. građane [foto]

Više građana Ljubuškog, kao i cijele BiH, koji su unatrag nekoliko godina posjetili Hrvatsku i boravili primjerice u Dubrovniku ili Zagrebu, dobilo je je poštom pisma u kojima stoji kome i na koji način uplatiti iznos zbog neplaćanja parkinga u gradu kojeg su posjetili o čemu svjedoči priložena fotografija gore.

 

Prema pisanju portala Demos.ba radi se o najvećoj krađi osobnih podataka u povijesti BiH, o čemu su obavijestili Tužiteljstvo BiH i Agenciju za zaštitu osobnih podataka.

Navedeni medij je detaljno pojasnio na koji način međunarodni kriminalci, u suradnju s hrvatskim komunalcima, a vrlo vjerojatno i s nekim osobama u BiH koje imaju pristup osobnim podacima, pokušavaju na prijevaru iznuditi plaćanje "kazne". Kako, pročitajte u nastavku.

Nikakva novost nije kada se mnogobrojni posjetitelji Dubrovnika žale na cijene za parkiranje automobila u tom gradu. Naime, poznato je da su cijene za parking prilično visoke, a mjesta za parkiranje baš i nema. U slučaju koji mi navodimo riječ je o građaninu iz BiH koji je uredno platio parking u trajanju od dva sata. Pošto su se zadržali nešto više, tačnije dva i po sata jer je dijete htjelo da ode kupiti sladoled, zatekli su kaznu okačenu na automobilu. Parking dva sata u toj zoni Dubrovniku košta 80 kuna (20 maraka) i naši sagovornici htjeli su doplatiti prekoračenje od pola sata, ali tu onda nastaju problem. Nisu imali kome to platiti, samo ih je čekala kazna.

Definitivno onda to postaje vijest kada uočite ogromnu pljačku za kazne koju možete naći zataknutu za brisač vašeg vozila. Tu kaznu ostavljaju ljudi iz firme Sanitat Dubrovnik, i ako odmah ne platite tu kaznu (a riječ je o pljački koju ćemo lako dokazati) za izvjesno vrijeme dođe vam kazna s nekoliko adresa iz Europe. Kazna iznosi 161,84 eura i upućena je iz Londona sa adrese Bog zna kakve firme, koja uzgred budi rečeno sebe naziva organizacijom, a ona se zove Euro Parking Collection plc, i nalazi se na adresi Unit 6, Shepperton House.

I ako ste se našli u čudu kakve veze sad ima London sa Dubrovnikom i firmom Sanitat u slučaju naplaćivanja kazni, zadesit će vas nova čuda. Pazite sad na sljedeće informacije. Ta organizacija, a ne tvrtka iz Londona, jer se tako sami nazivaju ima otvoren račun u Njemačkoj u SEB banci, a kaznu naplaćuje isključivo u eurima, a ne u valuti recimo Republike Hrvatske gdje se radnja i odvijala, ili recimo u valuti BiH gdje je kazna dostavljena. Možda ste pomislili da je tu kraj ovom prodavanju magle i očitom fiktivnom postojanju, ne ni tvrtki, nego organizacija kako se oni sami nazivaju, ali ste se još jednom uzaludno ponadali. Poštanska markica na kuverti u kojem vam je stigla kazna naljepljena je u Švedskoj u gradu Malmeu na adresi PO Box 2275 SE-202 26 Malmo.

Ista stvar, sa istom kaznom građanima dolaze i iz Crne Gore od Parking Servisa Herceg-Novi. Svi ostali detalji su isti, sa Londonom, Njemačkom i Švedskom kao i u prethodnom slučaju, tako da se slobodno može reći da se ovdje radi o međunarodnoj kriminalnoj organizaciji.

Sami ovaj labirint u kojem se gube pouzdani tragovi ako imate namjeru da provjerite o čemu je zapravo riječ nije čak toliko ni čudan koliko je zapravo zabrinjavajući. Zašto nije čudno? Jednostavno iz razloga što brojne svjetske varalice na ovaj ili sličan način od naivnih ljudi koji se neće pobuniti jednostavno iznude novac, odnosno opljačkaju ih, a oni koji malo počnu razmišljati i raspitivati se o svemu teže će nasjesti na prevaru i pljačku. A zašto je sve ovo zapravo zabrinjavajuće, to je pravo pitanje na koje želimo ukazati ovim tekstom.

Naime, na ovoj kazni koju dobijete nalaze se otkriveni podaci ljudi sa njihovom adresom stanovanja i to na osnovu fotografiranog automobila i broja s registracijske oznake na automobilu. Postavlja se pitanje tko je smio i mogao odavati informacije o osobnim podacima građana jer je očito da se ovdje ulazilo u bazu podataka po osnovi vlasništva automobila sa izdanom registracijskom oznakom automobila. Tko smije davati te podatke i na osnovu kojeg zakona, odnosno tko je ovlašten da takve podatke zahtjeva da dobije i tko smije takve podatke davati. Ovdje je definitivno riječ o klasičnom odavanju osobnih podataka, a ovo se djelovanje može smatrati krađom podataka građana i izdajom države.

Poruka građanima BiH je da se na ovakve obavijesti ili kazne ne obaziru. Ključ je naime u tome da su na poleđini sitnim slovima ubačeni pasusi sa naslovom: Izjava o zaštiti podataka i pasus sa naslovom: Kako sačiniti prigovor, gdje ovi dobro znaju da raspolažu sa nezakonito pribavljenim osobnim podacima. Ako vi odgovorite ili se žalite onda se oni time opravdavaju da imaju pravo raspolagati s vašim podacima. Tako da nikako nemojte odgovarati, niti zvati ili bilo kako odgovarati nego samo to zanemarite. Ta organizacija kako se oni sami nazivaju znaju da je pribavljanje, prikupljanje i obrada osobnih podataka bez suglasnosti kazneno djelo i ono ne može poslužiti u bilo kakvom pravnom postupku.

Nešto slično se događalo u Sloveniji i Italiji, ali su te države odmah reagirale i tužilaštva su preuzela slučajeve i skočili da vidi jesu li podaci bili ukradeni, gdje su procurili i na koji su način ove fantomske organizacije došle do podataka.

Strah da će vas policija Republike Hrvatske i Crne Gore zasutaviti na granici i kažnjavati zbog ovoga je suvišan. Kako se pokazalo u praksi u Austriji, Sloveniji i Italiji da bi ova tvrtka ili organizacija mogla to istjerati na Sudu trebala bi od ljudi imati pisanu suglanost za korištenje osobnih podataka. Još jednom da ponovimo: Nemojte odgovarati bilo kako na ove kazne. O tome se sada bavi Tužiteljstvo BiH koje je obećalo da će zaštititi svoje građane u skladu sa zakonom.

Član 1.Zakona o zaštiti oosbnih podataka u BiH je precizan i on kaže sljedeće:

Cilj ovog Zakona je da se na području Bosne i Hercegovine svim osobama, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade osobnih podataka koji se na njih odnose. Ovim Zakonom osniva se Agencija za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Agencija), utvrđuju se: njezina nadležnost, organizacija i upravljanje, kao i druga pitanja značajna za njezin rad i zakonito funkcioniranje.

Dalje, u Članu 5. istog Zakona stoji da se podaci mogu obrađivati uz suglasnost nositelja podataka, a suglasnost za obradu posebne kategorije osobnih podataka mora biti data u pisanoj formi, mora je potpisati nositelj podataka, mora imati točnu naznaku podataka u vezi s kojima se suglasnost daje, te mora sadržavati ime kontrolora, svrhu i vremenski period na koji se suglasnost daje.

Članom 17. Zakona o zaštiti osobnih podataka se precizira da se ne mogu dati osobni podaci trećoj strani prije nego što se o tome obavijesti nositelja podataka. Ako nositelj podataka ne odobri davanje osobnih podataka, oni se ne mogu otkriti trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu. I na koncu recimo i to da su predviđene zakonske sankcije za zlouporabu osobnih podataka i kreću se od 10.000 do 100.000 maraka ako se protupravno obrađuju osobni podaci.

Uredništvo portala Demos.ba obavjestilo je nadležno državno Tužiteljstvo kao i Agenciju za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini o ovoj najvećoj krađi osobnih podataka u povijesti BiH.

Još jednom upozoravamo građane da ne odgovaraju na pozive za plaćanje od spomenute ili slične organizacije jer drugačije će se pravno smatrati da su dali suglasnost da se određena kriminalna organizacija može poslužiti ukradenim oosbnim podacima i tako legalizirati svoje nezakonito potraživanje. Taj poziv jednostavno ignorirajte i stavite u arhivu.

Čekamo od nadležnih organa da provedu istražne radnje i da ustanove tko je nezakonito proslijedio osobne podatke građana BiH i da o daljnjim koracima obavijeste širu javnost, navodi Demos.ba.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka