Menu

'Neizreciva tragedija. Ne mogu doći k sebi. I imigranti pomažu stradalima'

'Neizreciva tragedija. Ne mogu doći k sebi. I imigranti pomažu stradalima'
Gori sjever, ali gori i jug. Europa je u zagrljaju vatrene stihije koja je u pepeo pretvorila hektare i hektare šuma, ostavila prah od dojučerašnjih ugodnih turističkih naselja i najgore - odnijela desetke i desetke života.
Najgore je u Grčkoj - plamen je protutnjao kroz okolicu Atene. Broj žrtava se još ne zna sa sigurnošću, a dužnosnici su jučer objavili da ih je najmanje 74.
Nestao dom starijih i djece
– Neizreciva tragedija. Ne mogu doći k sebi – kratko nam je kazala Filipa Srzentić, Hrvatica koja živi u Ateni. Požari u Grčkoj oko Atene i žrtve koje je odnijela vatrena stihija ostavili su nijemima Grke, ali i svijet koji prati jednu od najgorih prirodnih katastrofa u toj zemlji. Slike koje je otkrila zora, nakon noćne buktinje, zastrašujuće su i duboko potresne. S jedne strane ljudi koje je vatra sustigla i srušila u smrt samo 15 metara od mora gdje ih je čekao spas. S druge, grupa ljudi - njih 26 - odraslih i djece, pronađenih kako u smrti leže zagrljeni. Znali su da spasa nema, pa su primili jedni druge i čekali kraj.
Katastrofalni požari, kojih nije bilo od 2007. , pogodili su taj kraj za trajanja vrhunca turističke sezone.
Grčka od turizma godišnje zaradi 16,2 milijarde dolara, odnosno 8 posto BDP-a. No, za razliku od turista iz zapadne Europe koji Grčku pohode ljeti, turisti iz Hrvatske tu destinaciju biraju u proljeće ili jesen, kažu nam u nekoliko turističkih agencija. Trenutno nemaju skupine turista kod Atene, a možda bi se koji turist iz Hrvatske mogao naći na kruzerima. U svakom slučaju, a potvrđuju to i iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, do zaključenja broja nisu imali informacije da među stradalima ima hrvatskih državljana.
Veleposlanstvo u Ateni je, dodaju, u stalnom kontaktu s ontaktu s grčkim nadležnim institucijama. Stradali su većinom - domaći turisti. Jedno od mjesta koje je zbrisano s karte je Mati - do požara ugodna zajednica, dom umirovljenicima koji su se tamo preselili iz velikih gradova, prvenstveno Atene, kao i za domaće turiste i djecu koja ljeto tamo provode u brojnim kampovima.

Noć nakon vatrenog inferna donijelo je strašnu sliku. Izgoreni automobili i primorske vile u sebi su skrivale su pravi horor - mrtva tijela ljudi koji su, valjda, mislili da će tako pobjeći ili pronaći spas. Slike na koje su nailazili spasitelji bile su mučne i dirljive. Apsurdno, u gradiću na obali, smrt je sustigla ljude koji su bježali i tražili spas u moru, gdje su ih primali u čamce. Neke je plameni i vatreni zid oborio manje od 15 metara od obale. Nikos Economopoulos čelnik grčkog Crvenog križa opisao je scenu nedaleko od lučkoga grada Rafine: 26 ljudi, mrtvih, zagrljenih na trgu. Među njima su i djeca.
 – Pokušali su pronaći izlaz, no na žalost, nisu uspjeli. Vidjevši da se kraj bliži, instinktivno su se zagrlili – kazao je Economopoulos.

Oni koji su kroz neprozirnu koprenu dima i vatre uspjeli pronaći izlaz, zadobili su teške ozljede. Za sad je broj ozlijeđenih gotovo 200. 
 – Ozljede su ozbiljne, opekline i ozljede dišnog sustava, a nastale su prvenstveno zbog brzine kojom se širila vatra. Kao da je netko uključio bacač plamena – kaže liječnik Dimitri Piros.
 Jučer su odmah počela optuživanja i u upiranja prstom u krivce. Je li se moglo napraviti drugačije? Gdje je trebalo poslati vatrogasce? O uzrocima požara se ne govori službeno, no činjenica jest da su loši klimatski uvjeti - dugotrajna suša i jak vjetar - imali ulogu. Možda bi uvid u moguće uzroke mogao dati grčki premijer Alexis Tsipras koji je zatražio od Amerikanaca pomoć u dronovima kojima bi motrili sumnjivce - piromane. Jedna teorija kaže da su svi požari, a izbilo ih je više od 10 u isto vrijeme, podmetnuti kako bi se pokrale kuće koje izgore.
No nije vrijeme za linč. Atenjani, ali i imigranti kojih je u toj državi iznimno mnogo, pomažu stradalima, ali se i pripremaju za moguće nove požare. 
 – Ljudi se organiziraju za pomoć, kupe namirnice po Ateni od ljudi koji ih ne mogu osobno prevest i nose ih u centre koji će ih dalje distribuirati. Čak i jedna gospođa koja pomaže izbjeglicama kaže da je puno njih voljno uskočiti ako bude potrebno gasiti. Puno je tih malih priča a bit će ih i više – kaže Filipa Srzentić.
EU se organizira za pomoć Požari u Švedskoj, a potom i u Grčkoj ostavili su vatrogasne snage i snage civilne zaštite tih zemalja gotovo paraliziranima i nemoćnima. Obje su države zatražile pomoć drugih država u borbi protiv požara. Koordinira se preko Mehanizma EU za civilnu zaštitu. Italija je u Francusku poslala dva aviona, Francuska također, Poljska je poslala konvoj od 40-ak vatrogasnih vozila i 70-ak vatrogasaca, a pomoć su pružile i Danska i Letonija.
U Grčkoj se vide naznake “Canadair diplomacije” - pomoć Grcima je odmah ponudila Turska, država koju ne krase idilični odnosi s državom u kojoj sada bijesne požari. Pomoć je ponudila i Hrvatska i druge države. Za neke od 3,8 milijuna stanovnika grčke regije Atike, pomoć, na žalost, dolazi prekasno.

 

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka