Menu

Istražili smo: Koje su dobre, a koje loše strane pomicanja sata

Istražili smo: Koje su dobre, a koje loše strane pomicanja sata

Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom predlaže prekid ljetnog i zimskog računanja vremena.

Glavni razlog su zdravstveni učinci promjene vremena dva puta na godinu. Rezolucija nije obvezujuća, pa o Europskoj komisiji ovisi hoće li ukinuti ljetno računanje vremena. Pomicanje sata primjenjuje više od 60 zemalja. Među njima i one Europske unije.

Svih 28 članica Europske unije, pa tako i Hrvatska, sat pomiču za 60 minuta unaprijed posljednje nedjelje u ožujku. Osim što nam ljetno računanje vremena donosi sat više danjeg svjetla, postoje još neki pozitivni učinci.

Kada se 1914. godine počelo uvoditi ljetno računanje vremena, bilo je to zbog praktične uštede energije. Istraživanja su poslije pokazala da je više danjeg svjetla povećalo sigurnost u prometu. Kao dobra strana navodi se to što ljudi mogu više boraviti na otvorenom, a zbog dugih ljetnih večeri bolje se zarađuje i u turizmu.

S druge strane, sve više zabrinjavaju zdravstveni učinci pomicanja sata dva puta u godini. Istraživanja pokazuju da se remeti bioritam, pa su ljudi pospani, umorni, mogu biti depresivni, imati migrene, pa čak doživjeti i srčani udar. Promjena vremena uzrokuje razne zdravstvene probleme kod 20 posto Europljana. Dok se ne prilagode promjeni vremena, smetnje imaju i životinje.

 

Zemlje na svim kontinentima u prošlom su stoljeću eksperimentirale s ljetnim i zimskim računanjem vremena. Neke su pomicanje sata ukinule, poput Rusije i Turske. Rusija je zadržala zimsko računanje vremena, Turska ljetno. Druge ga nikad nisu ni uvodile, poput primjerice Ekvadora ili Paragvaja, u kojima dan traje podjednako u svim godišnjim dobima. Neke zemlje ga primjenjuju na samo dijelu teritorija, poput Australije i Kanade. U Europskoj uniji pomicanje sata regulirano je Direktivom o ljetnom računanju vremena.

''Kada je donošena ta direktiva o kojoj danas raspravljamo i čiju promjenu želimo provesti, kakve su bile konzultacije s građanima, koliko su se građani pitali oko toga da li treba mijenjati vrijeme ili ne?'', rekao je Europskom parlamentu hrvatski nezavisni zastupnik Davor Škrlec.

''Treba se pozabaviti analizom računanja ljetnog i zimskog vremena i treba dokaze. U svakom slučaju osobno se zalažem za ljetno računanje vremena i nadam se da to većina naših građana EU, a i Hrvatske podržava'', rekla je Dubravka Šuica, HDZ-ova europarlamentarka.

Hrvatska će se do daljnjega prebacivati na ljetno računanje vremena, što znači da ćemo krajem ožujka ponovno pomicati sat. U Europskom parlamentu danas usvojena rezolucija nije obvezujuća, pa o Europskoj komisiji ovisi hoće li i što konkretno poduzeti. Parlament za to može, ali i ne mora odrediti rok.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka