Menu

Broj Bugara i Rumunja u šest godina u Njemačkoj porastao tri puta, od 2007. Rumunjsku napustilo 14% stanovnika

Broj Bugara i Rumunja u šest godina u Njemačkoj porastao tri puta, od 2007. Rumunjsku napustilo 14% stanovnika

”Bugari i Rumunji, molimo vas, ne dolazite u Veliku Britaniju – tu stalno pada kiša, poslovi su rijetki i slabo plaćeni, a hrana je neukusna!” Ovom je antireklamom vlastite zemlje britanski list The Guardian u jednoj rečenici nedavno sažeo kampanju vlade premijera Davida Camerona, kojom žele odvratiti Rumunje i Bugare od masovnog dolaska na Otok.

“Pomozite nam – najezda Rumunja i Bugara narušila nam je društvenu ravnotežu i ugrozila socijalni mir!” Ovaj apel udruge 208 njemačkih gradova upućen vladi kancelarke Angele Merkel prenio je Der Spiegel.


Velika Britanija i Njemačka ograničile su Rumunjima i Bugarima zapošljavanje u svojim zemljama na zakonski maksimalnih sedam godina pri njihovu ulasku u Europsku uniju 2007. pa taj moratorij istječe 1. siječnja 2014.

Bez ikakve perspektive

Stoga su Velika Britanija i Njemačka oglasile alarm, uplašene da će tisuće stanovnika dviju najsiromašnijih zemalja EU pohrliti u dvije bogate zemlje pune useljenika. Britanci i Nijemci strahuju da njihovi sustavi neće moći upiti toliki broj useljenika iz Rumunjske i Bugarske. Iako još ne postoji službena procjena koliko bi Bugara i Rumunja moglo potražiti sreću na britanskom tržištu rada, govori se o 250.000 doseljenika na Otok u idućih pet godina. Stoga britanska vlada smišlja strategiju kako te ljude odvratiti od njihova nauma da se skrase na Otoku.

Njemačka već sada ima velikih problema sa zbrinjavanjem useljenika s najistočnijeg dijela EU jer se u nekim gradovima njihov broj ušesterostručio, a najgore je u Berlinu, Dortmundu, Duisburgu, Hamburgu, Hannoveru, Münchenu i Offenbachu. Na razini cijele Njemačke broj useljenika iz Rumunjske i Bugarske porastao je sa 64.158 u 2007. godini na 147.091 u 2011. Lani se taj broj povećao na gotovo 190.000, što je triput više u odnosu na 2007.

“Kako se većinom radi o slabo obrazovanim ljudima koji su i u svojoj domovini živjeli u gotovo nemogućim uvjetima, mnogi od njih u Njemačkoj nemaju nikakvu šansu na tržištu rada”, upozoravaju njemački gradonačelnici, koji osobito problematičnim ocjenjuju visok postotak Roma među useljenicima, od kojih neki žive u oronulim kućama, a mnogi kao beskućnici ispod mostova, nadvožnjaka… Nijemci upozoravaju da, ako se netko od “sirotinjskih useljenika” i zaposli, moći će zaraditi tek minimalnu plaću kojom neće moći prehraniti obitelj. Stoga strahuju da će se mnogi baciti u kriminal, prostituciju i prosjačenje. Nepremostiv problem je i nepoznavanje jezika.

“Škole su već preplavljene djecom koja ne znaju ni riječ njemačkog”, piše u dopisu gradonačelnika.

Rumunjska je prije ulaska u EU imala 22 milijuna stanovnika, a danas ih ima oko 19 milijuna. Dakle, čak tri milijuna Rumunja, gotovo 14 posto od ukupnog broja stanovnika, napustilo je zemlju u posljednjih šest godina. U posljednjih 10 godina Bugarsku je napustilo oko 200.000 ljudi, što je 2,7% posto stanovnika.

Među useljenicima s dna društvene ljestvice u Njemačku i Veliku Britaniju uselio se i veliki broj visokoobrazovanih ljudi, većinom liječnika, inženjera… Oni su tamo objeručke prihvaćeni jer su kadar koji sve više nedostaje na Zapadu.

San o obećanoj zemlji

Njemačka je tradicionalno magnet za useljenike – zbog stalnog rasta gospodarstva, širokog spektra poslova, dobrih plaća i povoljnih cijena osnovnih proizvoda potrebnih za život. Mnogi stoga Njemačku smatraju obećanom zemljom blagostanja. No, Njemačka je postala i žrtva nedovoljne “proizvodnje” vlastite radne snage pa svoje gospodarstvo ne može zamisliti bez useljenika, a ne može se oteti ni imidžu da kod “Švaba” ima posla za sve. Neki u Njemačku dolaze i zato što misle da, ako imaju više djece, mogu dobiti dječji doplatak koji će u zbroju premašiti i njihovu plaću.

– Njemačka je privlačila najviše useljenika iz Europe u drugoj polovici 20. stoljeća, ali je vrijeme pokazalo da taj model nije uspio jer su ti ljudi većinom bili na teret socijalnih davanja. U prvom trenutku ta se radna snaga čini jeftinom, ali na kraju sve dođe na naplatu. Kada ti ljudi dovedu svoje obitelji, a kako nemaju dovoljne nadnice i plaće, mnogi od njih padnu na teret socijalnog sustava zemlje u koju su došli. Njemačka nije razvijala obiteljsku politiku i nije “proizvela” dovoljno radne snage – komentira demograf Anđelko Akrap.

Prijeti li i Hrvatskoj val useljenika iz Rumunjske i Bugarske kada uđemo u EU? Postoji li opasnost da i Hrvatsku u idućih 10-ak godina nakon ulaska u EU napusti 15-ak posto stanovnika, kao Rumunjsku?

– Ne postoji opasnost od rumunjskog i bugarskog scenarija i tolikog odljeva ljudi jer Rumunji i Bugari imaju dosta niže plaće u odnosu na nas. No, nitko od naših političara nije svjestan da su migracijske politike najkompleksnije politike. Oni misle da to sve ide spontano – kazao je Anđelko Akrap.

Hrvatska nije jako poželjna destinacija za Bugare i Rumunje jer smo za njih preskupi, a plaće nam nisu toliko veće da bi im se isplatilo ovdje tražiti egzistenciju. To potvrđuju i podaci Eurostata. Naime, iako je hrvatski brutodruštveni proizvod više nego dvostruko veći od rumunjskog i bugarskog, stvarni odnos BDP-a, mjeren tržišnim cijenama, odnosno kupovnom moći, puno je manji u našu korist. Hrvatska je kupovna moć 30-ak posto veća od bugarske i rumunjske. Za usporedbu – Nijemci i Britanci imaju tri puta veću kupovnu moć u odnosu na Rumunje i Bugare.

Profesor Akrap siguran je da će Nijemci i Britanci naći načina kako da vrate višak useljenika čim postanu prevelik teret za socijalne službe. A Nijemci su već upozorili da su socijalna davanja za useljenike iz Rumunjske i Bugarske postala neodrživa.

– Zapadni svijet na kraju će naći model da vrati te ljude doma kada im postanu preskupi. Sve je to interes kapitala – kazao je demograf Akrap.

Hrvatski je najveći problem to što nam odlaze visokoobrazovani ljudi. Međutim, hrvatskim ulaskom u EU tu se ništa bitnije neće promijeniti jer su zapadne zemlje i sada otvorene za naše stručnjake i visokoobrazovane radnike u sektorima u kojima im nedostaje radne snage. Rumunjska i Bugarska mogle bi nam se dogoditi ako ova depresija potraje godinama.

– Hrvatska bi trebala preuzeti skandinavski model forsiranja nataliteta. Od 90-ih godina prošlog stoljeća skandinavske zemlje stimuliraju rađanje jer su, za razliku od Njemačke, shvatile da im je jeftinije stvarati vlastitu radnu snagu nego uvoziti useljenike. Skandinavci mladim ljudima osiguravaju stanove pa nemaju stambeni problem. Također, svi oni koji se ne mogu zaposliti sve dok ne nađu posao imaju socijalna primanja dostatna za život. Za svu djecu osigurali su jaslice i vrtiće – zaključio je demograf Anđelko Akrap.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka