Menu

Federalni model ugrožava via facti dominaciju jednog naroda

Federalni model ugrožava via facti dominaciju jednog naroda

Na prošlotjednoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojen je Nacrt izvješća Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu.

Spomenuti ‘country report’ naglašava potrebu reforme izbornog zakona koji uzima načela federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda kao jedan od ključnih uvjeta koje bi Bosna i Hercegovini trebala ispuniti na svom putu europske integracije.

Upravo je europski poziv na očuvanje načela federalizma i konstitutivnosti naroda postao kamenom spoticanja u svekolikoj bh. znanstvenoj i stručnoj javnosti.

Za jedne je uređenje države po načelima federalizma i institucionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda slamka spasa za „nedovršenu državu“, dok je za druge to znak guranja Bosne i Hercegovine u nove podjele i neizvjesnu budućnost.

Ta dijametralna suprotnost u stavovima svjedoči nam kako je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko od argumentirane rasprave o prijedlozima koji dolaze od europskih zastupnika.

Međutim, podijeljenost oko spomenutih načela viđena je i kod samih europskih dužnosnika. To se dalo naslutiti i kroz izjave hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule (SDP), koji je na zagrebačkoj promociji nove knjige „Transnacionalne socijalizacije, politike i institucije Europske unije” Mile Lasića istaknuo kako se u okviru svoje grupe Socijalista i Demokrata (S&D) u Europskom parlamentu morao boriti da se iz Nacrta izvješća o Bosni i Hercegovini ne izbaci formulacija ‘konstitutivni narodi’ i da ostanu samo ‘građani’.

Kršenje prava konstitutivnih naroda

Kako je Tonino Picula potvrdio u razgovoru za Bljesak.info, zagovornici izbacivanja konstitutivnosti naroda iz dokumenata europskih institucija tvrde kako ona ometa provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić-Finci“.

“Riječ je o raširenoj političkoj tezi kako je konstitutivnost tri naroda u Bosni i Hercegovini diskriminirajući moment za sve ostale etničke zajednice koje nisu (još) predstavljene u najvišim tijelima vlasti. Takvo stajalište negira pravo konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini na takav njihov položaj u temeljnim zakonima države dovodeći ga, po njihovom tumačenju, u opreku s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Po mom mišljenju, spomenuto tumačenje višestruko je nekorektno i politički opasno jer nedosegnutu razinu zastupljenosti drugih pokušava izjednačiti s postojećom razinom zastupljenosti tri već konstitutivna naroda”, tvrdi Picula.

Dodaje kako je na raspravi u okviru svoje grupe Socijalista i Demokrata (S&D) u Europskom parlamentu podsjetio kako sve treba brinuti činjenica da se i konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini krše prava: Bošnjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj, a Hrvatima u Federaciji BiH.

“Ustavnopravni položaj tri naroda je jedan od stupova višenacionalne državne strukture. Njega treba poštovati i svakako nadograđivati, a nikako anulirati”, dodaje.

Picula napominje kako je Izvješće o Bosni i Hercegovini detektiralo određene pomake u 2016. godini. Od podnošenja zahtjeva za članstvom u EU, ispunjavanja tri preduvjeta nakon čega je Vijeće uputilo Komisiji zahtjev da pošalje Bosni i Hercegovini upitnik o sposobnosti zemlje da počne pregovore, preko stanovitog napretka u ispunjavanju Reformske agende i određenog pada broja nezaposlenosti do pozitivne uloge BiH u promociji bilateralne suradnje sa susjedima i državama u regiji.

Unatoč tome,  najviše pozornosti bh. znanstvene i stručne javnosti izazvali su amandmani kojim se traži poštivanje načela federalizma i konstitutivnosti naroda. Protivnici primjene spomenutih načela bili su poprilično oštri u svojim komentarima. Išlo se do te mjere da se i sam Tonino Picula našao na udaru brojnih kritičara i protivnika federalnog uređenja države.

Dayton sporazum fiksirao odnose koji su vladali na terenu

Međutim, Picula za Bljesak.info tvrdi kako su ustavna načela – konstitutivnost i federalizam – vrlo važna za funkcioniranje složene i asimetrične državne zajednice, te kako se u Bosni i Hercegovini uporno proskribiraju zbog straha od secesije, ali i zbog želje za mojorizacijom.

„Nitko objektivan ne može ignorirati zamah separatističkih ambicija vodstva Republike Srpske i nasrtaje Milorada Dodika na cjelovitost Bosne i Hercegovine. Prema otvorenim izazovima iz Banja Luke EU se pak odlučila odnositi vrlo rezervirano što može biti kontraproduktivno. S druge strane, svaki pomak u pravcu jačanja punog pariteta i primjena federalnog modela u većem entitetu ugrožava postojeću via facti dominaciju jednog naroda nad drugim“, istaknuo je Picula za Bljesak.info.

Iako su pozivanja na federalizaciju, decentralizaciju i supsidijarnost jednostavno načela koja vrijede i u drugim dijelovima Europe, u Bosni i Hercegovini strah od raspada države ima primat nad spomenutim načelima. Picula vjeruje kako je riječ o prisutnom razumijevanju Daytonskog sporazuma kao dogovora o prekidu oružanog sukoba, a ne kao dokumenta o polaznim pretpostavkama zajedničke države.

“Daytonski sporazum je fiksirao odnose koji su vladali na terenu u trenutku potpisivanja i sačuvao grupacije sudbinski zainteresirane za održavanje kulture konflikta, fingiranja promjena i očuvanje interesnih sfera. Zalaganje za spomenuta tri načela predstavlja otvaranje rasprave o prijeko potrebnim reformama u kompleksnoj državnoj zajednici, a to, naravno, generira jak otpor zbog straha od gubitka stečenih pozicija”, smatra sugovornik mostarskog portala.

U medijima i javnosti je propuštena zanimljiva situacija koja se dogodila prilikom glasovanja o kompromisnom amandmanu broj 2, onome u kojem se spominju načela koja bi bh. političari morali pratiti prilikom promjene uređenja Bosne i Hercegovine.

Naime, došlo je do državno-stranačke divizije: izaslanstvo hrvatskih članova iz većine grupacija je zajedno s većinom članova iz grupacija EPP i ALDA-e (njih 35) glasovalo za i usvojilo tekst kompromisnog amandmana, a većina Socijalista i Demokrata (S&D) i Zelenih (njih 25) su glasovali protiv.

U praksi Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, koji njeguje proces kompromisa i uvažavanja, bez obzira na gubitak u glasovanju oko amandmana, (gotovo) nikada se ne obara čitav tekst nacrta ili rezolucije. Tako da je i 11 protiv na čitav nacrt neobična poruka.

“Tome, ipak, treba dodati kako smo na spomenutoj sjednici Socijalista i Demokrata (S&D), uoči izjašnjavanja o prijedlogu Rezolucije o Bosni i Hercegovini za 2016. izglasovali stav kako će (S&D) poduprijeti tekst čak i ako «sporni» kompromis broj 2 bude potvrđen. Tako je i bilo, a 11 zastupnika koji su na kraju bili protiv su Zeleni i neki drugi”, istaknuo je Picula.

“Premda se mogu očekivati daljnji pokušaji intervencije u izglasovani tekst Rezolucije i proceduralni manevri, vjerujem kako će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ožujku biti potvrđena Rezolucija u ovom obliku”, dodaje.

Poželjna dobronamjerna i strukturirana medijacija EU

Picula napominje kako je na raspravi u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta rekao kako su od situacije u Bosni i Hercegovini još samo kompleksniji pogledi kako dalje razvijati odnose u zemlji koja nosi najteže breme ratova iz devedesetih na području bivše Jugoslavije.

“Za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana u postupku pridruživanja EU, razlozi zastoja i kontroverzi u Bosni i Hercegovini su pretežno unutar-političke prirode. Da je Bosna i Hercegovina drugačija, obveze države prema građanima, neovisno je li riječ o članstvu u EU ili ne, mogle bi se podijeliti na lakše ili teže, kratkoročne ili dugoročne. Međutim u ovakvoj Bosni i Hercegovini svaki pomak u pravcu europske transformacije zemlje deformira postojeći daytonski poredak i ugrožava utjecajne veto skupine dva desetljeća udobno smještene u političkim i ekonomskim nišama”, napominje Picula.

Bosna i Hercegovina kao državna zajednica u kojoj će biti osigurana potpuna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana bez sumnje predstavlja politički cilj čija realizacija jamči dugoročnu održivost BiH. Europarlamentarac Tonino Picula bi volio da on bude dogovoren u Bosni i Hercegovini, a ne nametnut izvana. Najmanje kao posljedica nekih izvanrednih okolnosti.

“Dobronamjerna i strukturirana medijacija EU kao prirodnog geopolitičkog ambijenta Bosni i Hercegovini bila bi, vjerujem, dobrodošla i najpoželjnija u tom pogledu. Iskreni prijatelji i zagovaratelji cjelovite i prosperitetne BiH, a takav sam od samih svojih političkih početka iz 90-tih, trebaju prije svih upozoravati na pogubne posljedice separatizma i unitarizma za zemlju jedinstvenih etničkih, vjerskih i kulturoloških obilježja”, istaknuo je Picula u razgovoru za Bljesak.info uz nadu kako će u skoroj budućnosti neki nadahnuti analitičar za Bosnu i Hercegovinu reći isto kao i za Švicarsku danas – da je to uspješna zemlja duboko povezana vlastitim suprotnostima.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka