Menu

Peter Smeriga: Ako EU i SAD napuste Balkan, ojačat će se položaj Turske i Rusije

Peter Smeriga: Ako EU i SAD napuste Balkan, ojačat će se položaj Turske i Rusije
Profesor na Odjelu za sigurnosne studije pri Sveučilištu Mateja Bela u Slovačkoj dr. sc. Peter Smeriga odnedavno je angažiran i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Njegova istraživanja povezana su i s radikalnim islamskim pokretima na zapadnom Balkanu. Jesu li hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, češki predsjednik Miloš Zeman i austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz pretjerali kada su iznijeli tvrdnje o porastu radikalizma kod muslimana, napose na području BiH? Izjave koje su dali K. Grabar-Kitarović, Miloš Zeman i Sebastian Kurz predstavljaju stavove političara, pa ih je potrebno i razumjeti u tom kontekstu.
Izjave političara obično su usmjerene prema domaćem biračkom tijelu i tijesno su povezane s razvojem na domaćoj političkoj sceni. Treba prihvatiti da su rast populizma i pojava novih netradicionalnih “ekstremističkih” struja u zemljama EU doveli do toga da se i tradicionalne struje moraju sada koristiti posebnom retorikom kako bi zadržale svoje pozicije. Podsjetimo se, u Austriji su 15. listopada održani prijevremeni parlamentarni izbori na kojima je pobijedila stranka ÖVP, na čijem je čelu Sebastian Kurz.
Primjećujemo da su lideri najjačih stranaka u Austriji (ÖVP) Sebastian Kurz i u nešto manjoj mjeri (SPÖ) Christian Kern tijekom predizborne kampanje, i tijekom zajedničke suradnje koristili retoriku sličnu onoj koju je koristio lider FPÖ Heinz-Christian Strache. Vrlo jasno su se usredotočili na ograničenje prava na azil. Stranke koje su u Austriji javno bile protiv ovakve retorike osvojile su manje od 10% glasova. Izbore u Češkoj Republici dobila je stranka ANO, na čijem čelu je Andrej Babiš, a koga je u predizbornoj kampanji podržao predsjednik Miloš Zeman.
Za ovu podršku će se ANO odužiti time što u nadolazećim predsjedničkim izborima neće predložiti svog kandidata, pa će tako predsjednik Zeman imati više šansi za uspjeh... Čini se da su kritike posebno negativno shvaćene u kontekstu same BiH, ali istina je da selefijskih-vehabijskih zajednica nije bilo prije rata, da nije bilo terorističkih napada... Kao što sam već rekao, izjave koje daju državnici moraju se shvatiti kao političke izjave. Isto tako se može učiniti da se te izjave odnose samo na kontekst BiH, ali su one ipak usmjerene većinom na domaće građane. Istina je da su ove izjave iskoristili predstavnici Bošnjaka u BiH, u ulozi onih koji štite većinsko stanovništvo.
Pa ipak, realnost pokazuje da i druge zemlje zapadnog Balkana imaju problem u vezi sa sve većim brojem tzv. novih muslimana, kako ih je i sam nazvao bivši reis ul-ulema Cerić prilikom svojeg posjeta Medžlisu u Kaknju 6. veljače 2009.godine, pri tome misleći na vehabije. Ne treba zaboraviti ni Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, ni južni dio Srbije. Na tim teritorijima su se u posljednjih nekoliko godina pojavile zajednice koje su bliske vehabijskom učenju. Ipak, važno je napomenuti i da tek mali postotak novih muslimana predstavlja radikalne militante. U većini slučajeva su to obični ljudi koji su se iz raznih razloga odlučili zamijeniti balkansku tradiciju u smislu islamske vjeroispovijesti za smjer koji im više odgovara.
Ali, ostaje otvoreno i pitanje – zašto su se odlučili na to? Koji su čimbenici utjecali na takvu odluku? Tek kada doznamo odgovor na ta pitanja, moći ćemo bolje razumjeti ovaj proces i možda ga spriječiti. Jedan od mnogih mogućih razloga za uspjeh novih muslimana u privlačenju sljedbenika jest njihov socijalni rad na polju koji ima bolju sigurnost promocije od same službene islamske zajednice.
Aktivan rad i propagiranje preko društvenih mreža privukli su više od 30.000 ljudi...

 

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka