Menu

Hrvatska i Slovenija u Bruxellesu zaratile i zbog Južnokineskog mora

Hrvatska i Slovenija u Bruxellesu zaratile i zbog Južnokineskog mora
Možda izgleda da je u odnosu između Hrvatske i Slovenije oko arbitraže i granice u posljednje vrijeme mirno, barem dok se u Sloveniji pokušava složiti vlada, no dojam vara. U pozadini, na diplomatskim razinama, konstantno vrije.
Najnoviji primjer je žestoka rasprava predstavnika Hrvatske i Slovenije u Bruxellesu u srpnju, dok se među državama članicama pripremao tekst deklaracije za summit EU i Japana.
Daleko od javnosti
Slovenci su, naime, inzistirali da se u dijelu koji se bavi odnosima u Južnokineskom moru uključi izjava da se odluke arbitražnog suda obvezno moraju poštovati, naravno zbog paralele s hrvatsko-slovenskom situacijom, a Hrvatska je to odlučno odbijala. Nastala je pat-pozicija, rad na tekstu je prekinut i moralo se tražiti kompromisno rješenje. Naposljetku je izvučen stari, usuglašeni tekst slične deklaracije iz 2016. i jednostavno – prepisan, doznaje Večernji list od diplomata iz treće države. Hrvatska je uspjela “blokirati” Sloveniju jer se u tom tekstu arbitraža izrijekom ne spominje. Kad se govori o diplomatskim potezima i kako koja država stoji na diplomatskoj sceni, prečesto se ocjene donose na osnovi izjava političara. Ispod toga, daleko od očiju javnosti, “bitka” za svoje pozicije kapilarno se širi i na područja koja, na prvi pogled, nemaju veze ni s Hrvatskom ni sa Slovenijom. No u diplomaciji i politici sve je povezano. Pa tako i Japan i Kina i arbitraža Hrvatske i Slovenije. – Svaki put kad se spomene bilo koje pomorsko pitanje, Hrvatska i Slovenija krenu u žustru raspravu, svaka sa svojih pozicija – kaže naš izvor. 
Konkretan primjer, usuglašavanje teksta EU s Japanom prošli mjesec, daje uvid kako to izgleda. Tekst se usuglašavao na Političkom i sigurnosnom odboru, pripremnom tijelu Vijeća EU koje je odgovorno za zajedničku vanjsku i sigurnosnu te za sigurnosnu i obrambenu politiku, i u kojem su predstavnici svih članica. Četvrta točka deklaracije, Pomorska sigurnost/Istočnokinesko more i Južnokinesko more, izazvala je prijepor između Hrvatske i Slovenije, kaže nam taj diplomat. 
 Situacija u Južnokineskom moru na neki način sliči onoj u Piranskom zaljevu, i Slovenija tu paralelu obilno pokušava iskoristiti. Peking je tvrdio da je Južnokinesko more njegovo teritorijalno more jer je to bilo i kroz cijelu povijest. Tih 3,5 milijuna četvornih kilometara vrlo su privlačni – stručnjaci tvrde da na njegovu dnu leži oko 18 milijardi tona sirove nafte, pa ne čudi što se oko prava na njega spori čak devet država: Indonezija, Brunej, Filipini, Vijetnam, Kambodža, Kina, Malezija, Tajvan i Singapur. Zbog geostrateške važnosti u sukobe oko Južnokineskog mora upleli su se SAD i Japan koji politički i vojno podupiru države koje se spore s Kinom. Jedna od država, Filipini, tražila je od arbitražnog suda u Haagu – istog onog na kojem su Hrvatska i Slovenija tražile rješenje svoga graničnog spora – odluku u sporu s Kinom. Sud je prije dvije godine presudio protiv kineskih težnji za kontrolom nad tim područjem, donijevši odluku u korist Filipina, no Kina smatra da je odluka suda ništavna.
Kolutali očima
Taj moment Ljubljana koristi zbog paralele s postarbitražnim stanjem u odnosu na Hrvatsku. Taj pritisak i diplomatska akcija idu kroz sve moguće dokumente – nije, naime, nimalo nevažno da u bilo kojoj deklaraciji koju su usuglasile sve države članice EU i koja predstavlja njihov stav, stoji rečenica da se arbitražne presude moraju poštovati. Hrvatska, naravno, diplomatski blokira takve pokušaje. 
– Kad su predstavnici Hrvatske i Slovenije ušli u verbalni okršaj, ostali su samo zašutjeli i kolutali očima. Opet oni po starom. Iskreno, malo smo umorni od tog bilateralnog problema koji se konstantno provlači – kaže naš sugovornik.
 Hrvatska je uspjela blokirati slovenske napore te je konačni tekst koji je EU predložio govorio kako EU i Japan “nastavljaju promatrati situaciju, primili su na znanje nacrt kodeksa ponašanja i razgovore Kine i država ASEAN-a te pozivaju sve strane na jačanje povjerenja, samokontrolu i suzdržavanje od jednostranih akcija koje bi mogle pojačati napetosti i potkopati regionalnu stabilnost i međunarodno pravo”. Doduše, tekst je pao na drugoj instanci – taj je paragraf u drugoj rundi usuglašavanja – sada s Japanom – odbio Tokio jer nije želio politički tekst, pa je izbačen iz deklaracije, no Hrvatska je unatoč tomu odnijela malu diplomatsku pobjedu.

 

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka