Menu

Komšić pomogao da hrvati pokažu zašto su ugroženi. SAD i EU pozivaju na reforme

Komšić pomogao da hrvati pokažu zašto su ugroženi. SAD i EU pozivaju na reforme
Unatoč tome kako se ispočetka to razumjelo, te je i doživljeno političkim i nacionalnim poniženjem Hrvata, u mnogočemu će izbor Željka Komšića biti adut u rukama hrvatske politike u vrlo pojednostavljenom dokazivanju zašto su nejednakopravni u BiH.
Prije nekoliko dana u komentaru za agenciju France Presse jedan je analitičar, objašnjavajući što se dogodilo u nedjelju na izborima, objasnio kako su bosanski muslimani preglasali hrvatske katolike u BiH te ih ostavili bez njihova autentičnog predstavnika, dok, pak, Srbi imaju Dodika, a Bošnjaci Džaferovića. Vrlo je teško objašnjavati što je trećina od 17 u Domu naroda, zašto Inzkov matematički teorem nije ispravan, kako se poteže vitalni nacionalni interes, zašto on uopće postoji u 21. stoljeću.
No, Komšić je pomogao da se cijela priča o hrvatskoj nejednakopravnosti svede na fenomen koji ima potencijala razoriti tkivo društva BiH, jednako kako je to simbolički, ali i u stvarnome smislu, imao Sejdo Bajramović na Kosovu u bivšoj Jugoslaviji. Sjajna profesorica Mirjana Kasapović, od koje malo tko bolje, jednostavnije i slikovitije opisuje Bosnu i Hercegovinu (uz iznimke Ivana Lovrenovića, Miljenka Jergovića, Mile Lasića, Josipa Mlakića...), dala je naznake nedjeljnog političkog promašaja. Iako je izbor Komšića zasjenio sve druge razine vlasti, kako vrijeme više odmiče, postaje jasno kako zapravo treba zahvaliti prvom bošnjačkom političkom izboru jer je učinio da se Hrvati mobiliziraju kao nikada do sada od 2000. godine.
No, takvo nadmudrivanje, preglasavanje, a posebno kampanja ksenofobične mržnje koju je on gradio prema Hrvatima i Hrvatskoj, nanijeli su veliku štetu odnosima Hrvata i Bošnjaka te uz pomoć ratnohuškačkih medijskih truba probudili zlu krv. Jedini način da se stvari vrate na kolosijek koji će zajamčiti izgradnju povjerenja, suživota Hrvata i Bošnjaka, pa i puta stvaranja nepodijeljenog društva, a unutar njega i uspostave države s istim pravima i slobodama, koji neki ne vole, pod nazivnikom “građanska država”, jest da se počne raditi na izmjenama Izbornog zakona i Ustava Bosne i Hercegovine. Jučer su to jasno poručili iz američkog Veleposlanstva, a dan ranije i dužnosnici Europske komisije Federica Mogherini i Johannes Hahn.
Korak dalje otišlo je američko Veleposlanstvo jasno poručujući da je potrebno mijenjati ta zakonska i ustavna rješenja “u skladu s europskim i demokratskim normama koje jamče kako političku ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH tako i jednakost svih građana BiH”. Sapienti sat!

 

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka