Menu

Evo kako izgleda federalni politički sustav Belgije, koja je dobila novu vladu, 16 mjeseci nakon izbora

Evo kako izgleda federalni politički sustav Belgije, koja je, baš danas, dobila novu vladu, 16 mjeseci nakon izbora

Belgija je 16 mjeseci nakon neuspješnih izbora formirala novu vladu, a za novog premijera imenovan je prijelazni ministar financija Alexander De Croo.

Nakon nekoliko tjedana pregovora, sedam stranaka dogovorile su se da formiraju koaliciju koja će zamijeniti prijelaznu vladu Sophie Wilmes, koja je imenovana početkom pandemije koronavirusa u ožujku.

Belgija nije imala punopravnu vladu od prosinca 2018. godine, kada je propala četverostranačka koalicija. Dvije najveće stranke, socijalisti francuskog govornog područja i flamanski separatistički N-VA, ulagale su trud u to da prevladaju razlike, ostavljajući sedmostranačku koaliciju “Vivaldi” kao jedinu održivu opciju.

De Croova vlada službeno će započeti s radom u četvrtak kada on i njegove kolege ministri polože prisegu pred kraljem Philippeom.

– Učinili smo ono što se činilo nemogućim dugo, predugo u našoj zemlji. Formirali smo saveznu vladu – rekao je De Croo u kratkoj izjavi novinarima.

Politički sustav Belgije

Belgija je parlamentarna ustavna i nasljedna monarhija. Ustavnim zakonodavstvom iz 1993. Belgija je federalizirana. Novim prvim člankom ustava Belgija je definirana kao federativna država sastavljena od triju autonomnih regija. U zajedničkoj su nadležnosti: vojska, monetarna i vanjska politika, a sve ostalo prenosi se na federalne jedinice regije, piše Hrvatski Medijski Servis.

Donošenjem jezičnih zakona u 60-im godinama, prošlog stoljeća Belgija je postupno preuređena u skladu sa složenim sastavom stanovništva. Proces federalizacije naposljetku je 1993. završen formalnim ozakonjenjem federalnog uređenja. Federalne jedinice/regije su: flamanska, valonska i briselska. Jezičnim zakonima iz 1962. i 1963. precizno su utvrđene granice četriju jezičnih područja: flamanskog, francuskog (valonskog), njemačkog i dvojezičnog flamansko-francuskog.

Na toj osnovici ustavne reforme iz 1970. ozakonile su tri zajednice: valonsku (frankofonsku), flamansku i njemačku, tri regije: valonsku, flamansku i briselsku. Uređene su i upravne jedinice: pokrajine (9) i općine (589). Valonska regija ima 4 frankofonske pokrajine i frankofonski dio regije Barbant. U sastavu valonske regije je i 9 općina s pretežitim njemačkim stanovništvom u pokrajini Liége. Flamanska regija ima 4 flamanske pokrajine i flamanski dio regije Barbant. Treća federalna jedinica je dvojezično područje glavnog grada, koje obuhvaća 19 gradskih općina.

Kralj

Monarh (kralj) nalazi se na čelu države te proglašava zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije, a ujedno je i nositelj izvršne vlasti. Svaki njegov akt mora imati i potpis nadležnog ministra. Kralj je i vrhovni zapovijednik vojske. Aktualni kralj je Philip od 2013. godine, nakon abdikacije njegova oca Alberta II.

Vlada

Vlada, tijelo izvršne vlasti, na čelu s premijerom, za svoj je rad odgovorna parlamentu, kojemu podnosi ostavku ako je izglasano nepovjerenje. Obvezan je paritetni sustav vlade s podjednakim brojem ministara Flamanaca i Valonaca.

Parlament

Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Senata. Zastupnički dom ima 150 zastupnika, koje građani s 18 navršenih godina biraju neposredno, na 4 godine. Senat ima 71 člana, od kojih 40 senatora građani biraju neposredno, a 31 su kooptivni članovi. Mandat člana senata također traje 4 godine.

U Belgiji ne postoji izborna jedinica na razini cijele zemlje, nego se za izbore u federalni parlament zastupnici biraju u svojim federalnim jedinicama. Nakon izbora stranke se moraju dogovarati o koalicijskoj vladi jer je teoretski nemoguće da jedna stranka ima većinu. Prilikom sastavljanja vlade vodi se računa o paritetu.

Stanovništvo

Belgija je 2005. imala 10 419 000 stanovnika. S 342 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Po regijama-federalnim jedinicama- najviše stanovnika u 2005. ima Flandrija: 6 043 161, Valonija ima 3 395 942 i Bruxelles 1 006 749. Oko 60% stanovnika govori nizozemskim jezikom odnosno flamanskim, 40% francuskim (31% Valonci), a 1% njemačkim. Bruxelles, koji čini 8% stanovništva je dvojezični grad: francusko- nizozemski. U početku je grad bio većinski nizozemski dok danas oko 80% stanovnika govori francuski, 8,5% nizozemskim, a 10,2% i jednim i drugim jezikom.

Oko 58% stanovnika čine etnički Flamanci, 31% Valonci, a ostalih 11% čine imigranti iz Italije, Francuske, Njemačke i Sjeverne Afrike. Prema vjeri Belgijanci su većinom katolici, 75%, dok ostalih 25% čine muslimani, protestanti, židovi i ateisti. Očekivana životna dob je 78,77 godina. Za muškarce iznosi 75,59 godina, a za žene 82 godine./HMS/

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka