Menu

Hrvatski astrofizičar otkriva je li magnetski štit između Marsa i Sunca "prevelik zalogaj"

Hrvatski astrofizičar otkriva je li magnetski štit između Marsa i Sunca "prevelik zalogaj"

Mars nije baš najgostoljubivije mjesto za čovjeka, ali od svih planeta i satelita u Sunčevom sustavu (osim Zemlje) najveći je kandidat (nakon Mjeseca) za "mali korak za čovjeka ali velik za čovječanstvo". NASA ima plan kako ga učiniti gostoljubivijim.

Šef odjela planetarnih znanosti u NASA-i, Jim Green, tvrdi da bi lansiranje generatora magnetskog štita između Marsa i Sunca, pomoglo Crvenom planetu da postane topliji i nastanjiviji za čovjeka.

Nedavno je u sjedištu NASA-e u Washingtonu održana radionica "Planetary Science Vision 2050", na kojoj se raspravljalo o ambicioznim svemirskim projektima koji bi se mogli provesti ili barem započeti do 2050. godine.

Tako je tijekom diskusije pod nazivom "Budući ekosustav Marsa za znanost i istraživanja", Green raspravljao o lansiranju takozvanog magnetskog štita u stabilnu orbitu između Marsa i Sunca, koji bi se zvao Mars L1 i koji bi štito Crveni planet od visoko energetskih solarnih čestica.

Između Marsa i Sunca

Sam štit sastoja bi se od velikog električnog dipola - zatvorenog strujnog kruga dovoljno moćnog da generira umjetni magnetski štit.

Takav bi štit pozicionirao planet Mars u relativno sigurno zonu "magnetskog repa", koji bi nastao iza samog štita. To bi omogućilo stvaranje atmosfere na Marsu prirodnim putem, odnosno njezino obnavljanje. Dosad je oko 90 posto atmosfere Crvenog planeta izgubljeno je solarnim zračenjem tijekom životnog vijeka tog planeta, koji je prije 3,5 milijardi godina vjerojatno imao umjerenu klimu i vodu na površini.

Simulacije dale optimistične rezultate

Prema simulacijskim modelima, takav bi magnetski štit omogućio Marsu da postigne polovicu atmosferskog pritiska koju ima Zemlja u nekoliko godina. Zaštitom od solarnih vjetrova, smrznuti ugljični dioksid na polovima Marsa bi se počeo otapati, odnosno pretvorio bi se u plin. To bi izazvalo i efekt staklenika pa bi se Marsova tanka atmosfera počela puniti, a planet bi se počeo zagrijavati, ponajviše na ekvatoru.

Nakon toga bi se počele otapati goleme količine leda ispod polova, koje bi poplavile površinu Marsa te na taj način bi se vratila i voda na površinu tog planeta. "Možda bi se sedmina prastarog oceana vratila na površinu Marsa", rekao je Green, a prenosi Popular Mechanics.

 Green smatra da je to teoretski izvedivo, a mogao bi to biti i prvi korak prema teraformiranju Marsa kao staništa za čovjeka u 22. stoljeću.

Prevelik zalogaj (trenutno)

Jesu li u NASA-i uzeli zasad prevelik zalogaj, odgovorio nam je domaći stručnjak, astrofizičar i osnivač i direktor prve hrvatske razvojne aeronautičke tvrtke, Hipersfera, dr. sc. Bojan Pečnik.

"Meni se čini da, da", smatra Pečnik. "Magnetsko polje na planetarnoj skali je ogroman problem, puno veći od ičega što smo dosad probali riješiti", kaže naš stručnjak.

Misaoni eksperiment

"To je misaoni eksperiment, preludij za nekakva testiranja zaštite svemirskih letjelica magnetskim poljem", smatra Pečnik.

"Letjelica koja bi svojim magnetskim poljem obuhvatila čitav Mars (neki planet) ima dodatan problem, a to je da interakcija magnetskog polja letjelice i čestica kojima ono brani udar na Mars, ta će interakcija "gurati" letjelicu radijalno prema van", pojašnjava naš stručnjak.

Problem nije generator magnetskog polja, nego...

"Čini mi se da bi veći problem bio složiti pogon koji bi tu letjelicu održavao na mjestu (relativno u odnosu na planet koji se štiti), nego što bi bio problem složiti takvo magnetsko polje", kaže Pečnik.

"To ne znači da magnetska zaštita svemirskih letjelica nije dobra fora, dapače", ističe Pečnik. Naime, isti generator zaštitnog magnetskog polja, ukoliko bi to polje bilo dovoljno jako i ispravne konfiguracije/oblika, moglo bi zaštititi letjelicu i od planetarnog zračenja, poput onog Jupitera, potvrdio nam je Pečnik.

Vrata svemirskih istraživanja i čovjekovih misija duboko u Sunčev sustav, time bi bilo široko odškrinuta. Ipak, u ovom trenutku samo još daleko od toga. "Danas tako nešto još neznamo staviti na svemirski brod", kaže na kraju Pečnik.

  • Nijedan komentar nije pronađen

Komentirajte na članak

0
na vrh članka